Mađarska je pomogla Gruevskom da pobjegne iz Makedonije u Albaniju pokazuje istraživanje koje je sproveo DW. Čitav taj slučaj predstavlja problem za Skoplje, jer bi mogao da ugrozi evroatlantske aspiracije te zemlje.
Bjekstvo bivšeg makedonskog premijera u Mađarsku pravi je politički triler. To sada potvrđuje čak i Viktor Orban, pokrovitelj Nikole Gruevskog, koji sa određenom dozom nonšalancije sve to naziva „zanimljivim događajem, uzbudljivim kao i svaki krimić“.
Većina detalja tog krimića već je poznata i zvanično potvrđena: Gruevski je zbog pronevjere pravosnažno osuđen na dvije godine zatvora, a u toku su još četiri sudska procesa protiv njega. Ali on se, umjesto u zatvoru Skoplju, 10. novembra obreo u ambasadi Mađarske u Tirani. Sjutradan su ga mađarske diplomate vozilima ambasade otpratile preko Crne Gore i Srbije u Mađarsku. Tamo je stigao u zoru 12. novembra.
Četiri stana – da zavara trag?
Ostaje međutim nejasno kako je Gruevski iz Makedonije pobjegao u Albaniju. To je neugodno pitanje za vladu u Skoplju, jer bez obzira šta se bude ispostavilo, to baca loše svijetlo na kabinet premijera Zorana Zaeva.
Drugim riječima: ili njegova vlada nije bila sposobna da spriječi Gruevskog da pobegne, iako se znalo da on tu namjeru ima ili je prećutno dozvolila da osuđenik izbjegne zatvor. Posebno neprijatno je to što će Evropski parlament ovog četvrtka (29.11.) razmatrati situaciju u Makedoniji i u okviru toga posebno – slučaj Gruevski.
Istraživački tim DW sakupio je detalje o bjekstvu bivšeg premijera iz Makedonije u Albaniju. Prema informacijama do kojih je došao DW, bivši premijer je tako, čak i u svom neposrednom okruženju, odavao utisak da se sprema da ode u zatvor, dok je istovremeno u stvarnosti spremao bjekstvo. U tome su mu, prema istraživanju DW, pomagale mađarske diplomate.
Reporter DW razgovarao je sa komšijama Gruevskog, sa zaposlenima u hotelu „Meriot“ u Skoplju u kojem je Gruevski posljednji put viđen, sa zaposlenima iz Uprave za zaštitu osoba makedonskog Ministarstva unutrašnjih poslova koji su bili zaduženi za Gruevskog, kao i sa službenicima finansijskih i pravosudnih organa Makedonije.
Prema podacima DW, Gruevski je u zgradi u Skoplju u kojoj je živio koristio ukupno četiri stana, iako je zvanično vlasnik samo dva. Ta druga dva mogao je da iskoristi tako da prikrije gdje se trenutno nalazi.
U danima neposredno prije bjekstva, Gruevski je tjelohraniteljima Uprave makedonskog MUP-a (njih ukupno šest), više puta postavljao pitanja u vezi sa situacijom u makedonskim zatvorima, raspitivao se o tome kakvu odjeću bi trebalo da nabavi za boravak u zatvoru, pa čak ih i slao u nabavku odjeće. Na osnovu toga, oni su stekli utisak da on namjerava da odsluži kaznu. Posljednji kontakt sa tjelohraniteljima imao je 8. novembra uveče. Istovremeno, Gruevski je tih dana podigao oko 100.000 eura sa svojih računa u makedonskim bankama.
Reporter DW razgovarao je i sa čovjekom koji je Gruevskog vidio uveče 8. novembra kako izlazi iz hotela „Meriot“. Taj hotel, inače, u vlasništvu je Saše Mijalkova, rođaka Gruevskog i bivšeg šefa Makedonske obavještajne službe (UBK).
Mijalkov je stanovao u svom hotelu sve dok nije uhapšen 21. novembra. Nekoliko različitih izvora potvrdilo je za DW da su u posljednje tri nedjelje prije bjekstva Gruevskog u garaži „Meriota“ više puta viđana vozila ambasade Mađarske u Beogradu. To bi moglo da znači da su mađarske diplomate pomagale Gruevskom oko plana bjekstva.
Bjekstvo – teško moguće bez pomoći
Na upit DW portparol mađarske vlade nije želio da komentariše te informacije. On je ponovio ranije izrečene stavove zvanične Budimpešte da mađarska vlada nije bila uključena u bjekstvo Gruevskog iz Makedonije u Albaniju.
Politikolog Andraš Rač sa budimpeštanskog Instituta za politički kapital smatra da je ta zvanična verzija Budimpešte – malo vjerovatna. "Putovanje Gruevskog iz ambasade u Tirani, preko Crne Gore i Srbije, u Mađarsku, izuzetno dobro je organizovano“, kaže Rač za DW. "S obzirom na to, smatram da bi bilo veoma čudno da mađarska vlada nije ili pomogla Gruevskom da pobjegne iz Makedonije, ili da je barem bila upoznata sa detaljima.“
To mišljenje deli i Bernadet Sel, opoziciona mađarska političarka i nezavisna poslanica u parlamentu u Budimpešti. „U svom tom mozaiku informacija, upitna je tvrdnja vlade da ona nema veze s bjekstvom Gruevskog iz Makedonije“, ocjenjuje Sel.
Prošle nedjelje ona je mađarskoj Službi za pitanja azila BMH uputila pitanje u vezi slučaja Gruevski – kao poslanica ona ima pravo da dobije zvaničan odgovor i uvid, ali joj to nije omogućeno. „Pravna osnova za transfer Gruevskog preko tri zemlje Zapadnog Balkana i za ulazak u Mađarsku – ne postoji. Za to su potrebne političke odluke i blagovremena i pažljiva organizacija bjekstva u svim njegovim segmentima“, zaključuje poslanica Sel u razgovoru za DW.
Nova blokada Makedonije?
Stalno pojavljivanje novih informacija u vezi s bjekstvom Gruevskog dovode vlade i jedne i druge zemlje – a naročito vladu Makedonije – u nove probleme. Ta zemlja bi sljedeće godine trebalo da pristupi NATO i otpočne pregovore o pristupanju Evropskoj uniji.
Sada se međutim od Makedoniji širi strah da bi mađarska vlada i jedno i drugo mogla da blokira, ukoliko kabinet Zorana Zaeva bude previše insistirao na slučaju Gruevski. „Grčka je evroatlantske aspiracije Makedonije držala u blokadi dvije decenije“, podsjeća makedonski novinar Sašo Ordanoski za DW. „Još jedna Grčka Makedoniji nije potrebna. I Orban to zna.“
Ipak, mađarski politikolog Andraš Rač ne vjeruje da je Budimpešta zainteresovana za dodatnu eskalaciju. „Do sada je balkanska politika Mađarske bila koherentna i pragmatična“, kaže Rač. „Blokada Makedonije bila bi veliki problem za Mađarsku u EU, a u slučaju blokade pristupa NATO, provocirala bi SAD. Prema tome, Orbanova vlada pokušava da slučaj umanji i sve prebaci na teren pravosuđa.“
Bonus video:
