Porodice i pojedinci iz Bosne i Hercegovine (BiH) većinom se iseljavaju u Francusku, Srbiju, ali i zemlje Skandinavije, prema podacima Unije za održivi povratak i integraciju BiH stanje je alarmantno u Zvorniku, Livnu, Bosanskom Grahovu, Kupresu, Sanskom Mostu, Bihaću, Ključu, ali i u Bratuncu, Srebrenici, Zvorniku, Milićima i Kalesiji, piše portal klix.ba.
Unija za održivi povratak i integraciju BiH je mreža koju sačinjavaju 104 nevladine organizacije iz BiH čiji je cilj potpuna depolitizacija povratka i stvaranje uslova za održivi povratak izbjeglica i raseljenih lica i njihovu integraciju u društvenu zajednicu.
Predsjednica Unije Mirhunisa Zukić kazala je za Klix.ba kako je ova nevladina organizacija krenula sa projektom Podrške Aneksu 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma gdje su imali zadatak da evidentiraju najugroženije porodice u BiH i njihove potrebe.
"Kada smo krenuli sa Sjeverozapadnom, Sjeveroistočnom Bosnom, Posavinom i drugim djelovima došli smo do podataka da tih ljudi u povratku fizički nema", rekla je Zukić.
Predstavnici Unije za održivi povratak i integraciju BiH u razgovoru sa predstavnicima mjesnih zajednica u BiH i sa predstavnicima ljudi koji žive u tim područjima dobili su alarmantne podatke o broju odlaska ljudi, odnosno o broju odlaska kompletnih porodica, a naročita mladih osoba.
"Primijetili smo u Zvorniku, koji je bio svijetli simbol povratka da u mjesnim zajednicama kompletne porodice odlaze prodajući dio svoje imovine. Odlaze ilegalnim putevima i preko ljudi kojim moraju za to platiti. Mnogi od njih su se vratili, konkretno iz Francuske, jer su sami poželjeli da se vrate u BiH. Uslovi koje su im ponudili u azilantskim centrima nije obećana budućnost zbog koje su naši ljudi krenuli ka tim zemljama", rekla je Zukić.
Ovaj projekat krenuo je 2013. godine, a godinu dana poslije u Uniji su imali podatak o ukupno 68 hiljada registrovanih lica.
"Ljudi odlaze iz ekonomskih razloga, zbog nepoštovanja osnovnih ljudskih prava kada je u pitanju obrazovanje i zapošljavanje, ali i infrastrukture jer mnogi su bili u mraku bez električne energije. Takođe neka djeca su daleko putovala u školu jer njih u selu bude po pet ili šest, dakle petoro djece iz različitih razreda bude u istom razredu zbog čega su smatrali da je to nekvalitetno obrazovanje.Takođe u mjestima gdje su bile dvije škole pod jednim krovom ljudi su odlučivali da sa porodicama odlaze", kazala je Zukić.
Ona je dodala i da mladi ljudi odlaze iz BiH naročito iz Livna, Grahova, Kupresa.
"To su sablasni gradovi. U Bosanskom Grahovu nema dovoljno srednjoškolaca pa oni odlaze u Drvar u školu. Što se tiče Sjeverozapadne Bosne, toliko smo bili razočarani u gradovima Federacije BiH gdje mladi odlaze iz Bihaća, Ključa i naročito iz Sanskog Mosta gdje imamo udaju i ženidbu zbog papira što je već poznato", rekla je Zukić.
Zukić ističe i kako ponovo postoji talas odlaska ljudi u zemlje sa kojima BiH nije potpisala bilateralne sporazume, te da se pita šta je uopšte smisao procesa održivog povratka.
"U djelovima Bratunca, Srebrenice, Zvornika, Milića, Kalesije pratili smo da je bio ubrzani odlazak, naročito u Francusku. Mladi takođe odlaze u Srbiju da studiraju i ne vraćaju se. Mladi koji su hrvatske nacionalnosti odlaze prema Dalmaciji, pa prema zemljama Evrope. Iz Sarajeva imamo slučajeva odlazaka u Švedsku, Norvešku i Finsku", kazala je Zukić za klix.ba.
Bonus video:
