Na komemoraciji povodom 70. godišnjice proboja zatvorenika iz koncentracionog logora Jasenovac danas je istaknuto da se ne smije dopustiti da žrtve ustaškog režima budu zaboravljene.
Uz preživjele logoraše, na komemoraciji su bili hrvatski premijer Zoran Milanović i predsjednik Sabora Josip Leko, više ministara, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, kao i predstavnici vjerskih zajednica, diplomatskog kora i antifašističkih udruženja. Nije, međutim, došla predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, što pokazuje novo nesaglasje državnog vrha.
Premijer Hrvatske Zoran Milanović istakao je da se država Hrvatska temelji na ZAVNOH-u, a ne na NDH, što je potvrđeno i u Ustavu, i istakao značaj partizana.
"Za mene je u Drugom svjetskom ratu postojala samo jedna hrvatska vojska, to su bili hrvatski partizani i partizani Hrvatske", naglasio je Milanović pred više stotina ljudi okupljenih u Jasenovcu.
On je naglasio da treba stalno podsjećati na ono što se događalo u jasenovačkom logoru i na drugim mjestima. Premijer je rekao da treba govoriti o ubistvima poslije Blajburga, ali ne na Blajburgu.
"Od toga niko ne treba okretati glavu i o tome treba otvoreno govoriti. Ali, Blajburg je mjesto žala i komemoracije propasti Nezavisne Države Hrvatske, države koja nije bila država hrvatskog naroda i protiv koje je hrvatski narod i srpski narod u Hrvatskoj ustao jer nije mogao trpjeti nepravdu", naglasio je Milanović.
Svoj govor Milanović je završio porukom: "Živio hrvatski antifašizam, živjela humana i moderna Hrvatska".
Leko: Nisu još poražene ideje fašizma i nacizma
Predsjedik Sabora Josip Leko upozorio je da ni danas nisu potpuno poražene ideje nacizma i fašizma.
"Strahote Jasenovca opominju i pozivaju sve nas da više nikada ne dopustimo diskriminaciju i progone na temelju nacionalnih, vjerskih, ideoloških ili rodnih razlika", poručio je Leko i dodao da treba reagovati na "recikliranje pobijeđenih i nedemokratskih ideja iz prošlosti i osuđivati ih".
"Ne smijemo dopustiti da žrtve ustaškog režima budu zaboravljene ili da neko pokuša da negira ustaške zločine", naglasio je Leko i dodao da Hrvatska nije niti želi da bude nasljednica NDH, već je utemeljena na antifašizmu.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac pozvao je društvo da prepozna znakove i odupre se "atmosferi fašizacije i nacizacije", a predsjednik Saveza antifašitičkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin na stalno podsjećanje na užase ustaškog režima, jer se, kako je rekao, nad Hrvatskom i danas nadvija opasnost fašizacije.
Grabar Kitarović: Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena
Predsjednicu države na komemoraciji je predstavljao izaslanik, što se u javnosti ocjenjuje neprimjerenim s obzirom na važnost događaja. Proteklih desetak godina na komemoracijama u Jasenovcu uobičajeno su bili šefovi države Stjepan Mesić i Ivo Josipović, koji su u svojim govorima oštro osuđivali NDH, ustaške zločine i isticali važnost antifašizma za Hrvatsku.
Grabar-Kitarović, koja je za predsjednicu Hrvatske izabrana kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), žrtvama Jasenovca sama je odala počast u srijedu, 22. aprila. Tamo je otišla nenajavljeno i bez pratnje medija, a javnost je o tome obaviještena tek saopštenjem iz pres službe hrvatske predsjednice. U poruci napisanoj u knjizi utisaka poručila je da kao predsjednica Hrvatske i kao čovjek "osuđuje zločine mučenja i ubijanja koji su se tu događali".
"Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena. Ta politika bila je volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskog naroda za svojom državom", upisala je Grabar-Kitarović u knjigu utisaka u Jasenovcu.
Za razliku od Jasenovca, Grabar-Kitarović će, kako su proteklih dana pisali mediji, sredinom maja biti na komemoraciji povodom 70. godišnjice stradanja zarobljenih pripadnika poraženih vojnih formacija NDH, koja se 16. maja održava na Bleiburgu u Austriji.
Na toj komemoraciji dosad nije bilo visokih hrvatskih funkcionera. Nekoliko premijera i bivši predsjednik Ivo Josipović položili su cvijeće kod spomen-ploče na Blajburškom polju, ali u vrijeme kad nije bilo komemoracije. Na taj način željeli su da iskažu pijetet prema civilnim žrtvama koje su povlačile s pripadicima kvinsliških vojnih snaga.
Mediji ocjenjuju da su hrvatski zvaničnici dosad pazili da ne bi došlo do izjednačavanja Jasenovca i Bleiburga.
Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH. U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.
Do sada se znaju imena ukupno 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 djece.
Na dan proboja 22. aprila 1945. u logoru su bila 1.073 logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš. Oni koji su ostali u logoru su ubijeni i spaljeni zajedno s logorskim objektima.
Istog dana počeo je i proboj zatvorenika dijela logora u mjestu Jasenovac, Kožare, gdje je od 167 zatorenika njih 11 preživjelo proboj.
Bonus video:
