Ambiciozni projekat kojim bi sadašnji izgled obale rijeke Save u Beogradu bio promijenjen u futurističku džunglu nebodera izazvao je velike polemike i podijelio javnost u Srbiji.
Građevinski radovi za projekat „Beograd na vodi“, čiji su glavni finansijeri zalivski Arapi, trebalo bi da počnu na ljeto i zauvijek će promijeniti izgled, a kako kritičari kažu, i karakter srpske prijestonice, u kojoj živi 1,3 miliona ljudi.
Ovaj projekat je kruna iznenađujućeg, ali po svoj prilici plodnog saveza između Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koji obuhvata saradnju u oblasti odbrane, poljoprivrede i finansija. Građevinski preduzetnik iz UAE planira da potroši najmanje tri milijarde eura na izgradnju 5.700 stanova, 2.200 hotelskih soba, kancelarija za 12.000 ljudi, kulu visoku 200 metara i tržni centar koji će se prostirati na 1,8 miliona kvadratnih metara zemljišta pored same rijeke.
Beogradom na vodi kompanija Igl hils, čije je sjedište u Abu Dabiju, i član njenog odbora Mohamed Alabara, tajkun nekretninama iz UAE i tvorac najviše zgrade na svijetu Burdž Kalifa u Dubaiju, ušli bi na tržište Centralne i Istočne Evrope.
Pristalice kažu da će projekat stvoriti hiljade radnih mjesta, riješiti problem poslovnog i prodajnog prostora u centru Beograda i postaviti grad na investicionu mapu Istočne Evrope. Međutim, protivnici tvrde da je to bezdušan, elitistički projekat u potpunom neskladu sa sadašnjim izgledom vjekovima starog grada - pritom predstavljen bez ikakvog javnog tendera i stručnih konsultacija. Ugovor tek treba da bude potpisan, iako je zemljište raščišćeno munjevitom brzinom, što je rezultiralo pritužbama o transparentnosti.
„I dalje mi je sve nerealno“, kazao je Dejan Ubović, osnivač Kulturnog centra Grad u četvrti Savamala, koja je postala meka za turiste i umjetnike i nalazi se na granici predložene lokacije za Beograd na vodi.
„Niko normalan nema ništa protiv bilo kakve vrste napretka“, kazao je. Međutim, ova „megalomanija nema nikakve veze sa običnim Beograđanima“. Strahujući za Savamalu i sam grad, protivnici vode tešku bitku kako bi blokirali projekat koji će - po dobru ili po lošem - obilježiti vladavinu premijera Aleksandra Vučića.
Među najglasnijim kritičarima projekta su srpske arhitekte koje kažu da premijer i gradonačelnik ponosno predstavljaju maketu „Beograda na vodi“ u zemlji i svijetu i ne haju ni za kritike i upozorenja stručne javnosti, ni za negodovanje dobrog dijela građana.
Bivši glavni beogradski arhitekta Đorđe Bobić strahuje za arhitektonsko nasljeđe grada. Beograd će, kako tvrdi „ostati da stidljivo viri iza gomile bezdušnih i napadnih nebodera“.
Njegov kolega Dragoljub Bakić je kazao za Dojče vele da je to prije svega nekreativan projekat za koji se ne zna ni ko ga je ni gdje radio. „Maketa je pala sa Marsa i sada se primoravaju urbanističke službe da na osnovu nje improvizuju plan. Pa onda taj plan predstavljate kao posebnu namjenu iako stanovanje, kancelarije i hoteli ne mogu biti posebne namjene niti javni interes. Mi kao arhitekte i urbanisti u maketi ne vidimo ništa lijepo, nikakvu kreaciju. To je kao da ste uzeli mnogo gabarita i pobacali, pa kako koji padne. Nema kreacije jer nije bilo konkursa. Dok mi ovo pričamo, realizuju se u Evropi takođe dva velika grada na vodi, na sličnim površinama sa sličnim volumenom investicija: Hamburg u svojoj luci i Beč na jezeru Aspern. Ali šta oni prvo rade? Počinju sa metroom! To isto i mi tražimo.
Međutim, konsultant za nekretnine Endrju Pirson, kaže da ovakav projekat do sada nije viđen u cijeloj Centralnoj i Istočnoj Evropi. „Srbija ih je prva dobila (zalivske arapske investitore) i ja mislim da se ljudi pitaju zašto “.
Iz Igl hilsa su za agenciju Rojters saopštili da Beograd smatraju mogućim „regionalnim centrom“ i da zbog toga planiraju investiciju, dodajući: „Projekat predstavlja budućnost grada i svjetski standard za dinamični mješoviti život. Potencijal rasta je vezan za ambicije Srbije da uđe u Evropsku uniju“.
Britanska agencija navodi da na ovaj način UAE uz relativno male troškove ulazi u zemlju koja će se u sljedećih deset godina vjerovatno pridružiti EU, najvećem jedinstvenom tržištu na svijetu. Takođe će izbjeći stroga pravila o javnim nabavkama, transparentnosti i regulative koje se traže od članica EU, a koja je u Srbiji znatno lakše zaobići.
Prva saradnja između Srbije i UAE bila je investicija aviokompanije Etihad iz Abu Dabija u srpsku državnu aviokompaniju. Ubrzo nakon toga uslijedili su novi ugovori. Eksperti za nekretnine tvrde da će projekat riješiti hronični problem Beograda kada je u pitanju kvalitetan prodajni i kancelarijski prostor, zbog kojeg Srbija ima problema da primami strane investitore.
Gradonačelnik Beograda Siniša Mali, Vučićev saveznik, tvrdi da će novi posao koji će dobiti lokalne firme pomoći u podsticanju anemične ekonomije.
„Da li protivnici projekta žele stotine koliba i straćara i ljude koji žive u napuštenim vagonima?... Zar ne žele da dođe investitor i uloži nekoliko milijardi eura, da uposli domaću građevinsku industriju i zaposli 20. 000 ljudi?“, kazao je u intervjuu za Rojters.
Pirson, međutim, tvrdi da Beograd ima još puno posla prije nego što bude mogao da očekuje priliv investitora. „Ovom gradu sve nedostaje... Vlada može da ode u Palo Alto kako bi se srela sa ljudima iz Gugla i Fejsbuka i rekla im da treba da se presele u Srbiju, ali ovdje nemaju poslovnih zgrada“, kazao je.
„Nije sporan razvoj na obali rijeke. Ključna stvar je u tome što kada vidite ove planove, postavlja se pitanje koliko će trajati izgradnja“, nastavlja Pirson. „Oni će morati da prate potražnju na tržištu, a ne da pokušaju da ga izgrade a potom da čekaju potražnju“.
Mali je kazao da će izgradnja trajati do 20 godina, zavisno od uslova na tržištu. Srbija će platiti unapređenje infrastrukture izvan lokacije, a Mali tvrdi da ti troškovi iznose malo ispod 300 miliona eura, dok kritičari kažu da su mnogo veći.
Protivnici dovode u pitanje generalnu izvodljivost takvog projekta u zemlji gdje je petina radne snage nezaposlena a prosječna mjesečna zarada 350 eura. Ekonomija je suočena sa drugom uzastopnom godinom recesije dok Vučićeva vlada pokušava da reformiše pretrpani i skupi javni sektor.
U četvrtak su protivnici plana protestovali ispred zgrade parlamenta, gdje su postavili veliku žutu patku napravljenu od stiropora, kao metaforu za laž i prevaru. „Umjesto da investiramo u obrazovanje, zdravlje i proizvodnju, mi gradimo butike za Luj Viton torbe”, navodi se u njihovom saopštenju.
Iz srpske vlade je reagovao ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović, koji je kazao da je „žalosno što dokoni i maliciozni ljudi nalaze vremena, očigledno iz političkih razloga, da kritikuju ovaj projekat i pišu desetine pamfleta, saopštenja i stranica protiv Beograda na vodi“.
Vlada Srbije je prvo pokušala da najavljeni leks specijalis - Predlog zakona o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima eksproprijacije i izdavanja građevinske dozvole radi realizacije projekta „Beograd na vodi“ usvoji u parlamentu po hitnoj proceduri, ali je nakon reagovanja opozicije, zaštitnika građana i nevladinih organizacija, predlog vraćen u redovnu proceduru. Sljedeće nedjelje će ga pred poslanicima obrazlagati i braniti lično Vučić, kako je najavio, svim srcem, svom snagom i voljom.
Od projekta opipljiva samo maketa
Sve prepreke koje su bile u Generalnom planu za ovaj projekat izbrisane su, kazao je predstavnik Akademije arhitekture Srbije Branislav Jovin za Radio Slobodna Evropa i konstatovao da za Beograd više ne postoji urbanizam i da gradu ne trebaju nikakvi urbanistički planovi.
„Imamo čovjeka koji nam maketama nameće svoja rješenja“, kazao je Jovin, aludirajući na Vučića, koji je „Beograd na vodi“ proglasio projektom od nacionalnog značaja.
„Osim makete nikada nismo vidjeli stručno urađen projekat ili plan koji bi ukazivao na čemu se tu radi“, kazao je arhitekta Marin Krešić, predsjednik Odbora za urbanizam i planiranje Nove stranke, koja je organizovala okrugli sto „Mutne vode beogradske“, povodom leks specijalisa za „Beograd na vodi“.
Bonus video:
