Nakon posjete Kosovu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovog govora u Mitrovici, u kojem je između ostalog kazao da je Slobodan Milošević „bio veliki lider sa najboljim namjerama”, juče su burno reagovale Priština i Zagreb, a tim povodom se oglasila i Evropska unija.
Portparolka Evropske komisije Maja Kocijančič kazala je da će „pomirenje, normalizacija i dobrosusjedski odnosi biti jedino mogući ako se odbace i prevaziđu politike iz prošlosti, koje su, kao što se dobro zna, izazvale decenije bijede i patnji Zapadnom Balkanu i tamošnjim ljudima”.
Briselska portparolka je rekla da „ne smije biti nikakvog prostora, dvosmislenosti, niti pohvala za one koji su vodili te politike ili akcije”. Ona je kazala da pregovori moraju da se nastave u cilju normalizacije odnosa i da je imala niz kontakata sa predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem i Vučićem o svim otvorenim pitanjima.
Na pitanje da li je za Evropsku komisiju cilj i dalje da se iduće godine dođe do sveobuhvatnog sporazuma Beograd-Priština, imajući u vidu da je Vučić u Mitrovici rekao da sporazum Srba i Albanaca može uslijediti tek kroz 10 ili 20 godina, Kocijančič je navela da je EU na najvišoj političkoj ravni pojačala angažman prema Zapadnom Balkanu i da je dijalog ušao u drugu, pojačanu fazu. Dodala je međutim da ne može davati nikakve rokove, „pošto to očigledno zavisi od napretka u pregovorima”.
Predsjednik Kosova Hašim Tači izjavio je da je Vučić govorio o miru i razumijevanju, dobrosusjedstvu, ali je istovremeno veličao Slobodana Miloševića što ne ide jedno sa drugim. „Veličanje figure dželata Balkana, Slobodana Miloševića i ostalih generala, i poruke o miru i razumijevanju, ne idu paralelno jedna s drugom. Prema tome ocjenjujem da je to bio jedan pogrešan stav, nepotreban, i koji nimalo ne pomaže kreiranju bolje atmosfere u dijalogu. Kada se pominje Slobodan Milošević, pominje se najveće zlo nakon nacizma u Evropi“, kazao je Tači na konferenciji u Prištini.
Kosovski premijer Ramuš Haradinaj izjavio je za hrvatsku RTL da „na Kosovo nije dobrodošao niti jedan gost koji priča dobro o Miloševiću”. Premijer Kosova je ocijenio da odnosi zvaničnog Beograda i Prištine „još nisu prijateljski”. Upitan o ideji razmjene teritorija on je istakao da to nije jedno od mogućih rješenja. „Ove granice nisu baš najpravednije, ali s ovakvim su granicama završili ratovi. Otvaranje granica označilo bi novi rat. Ja kao predstavnik Kosova i Albanaca nisam spreman za novi rat za teritoriju”, poručio je Haradinaj.
Vučićeva izjava o Miloševiću i njegovom dobrim namjerama izazvala je oštre reakcije u Hrvatskoj. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je poručila da predsjednika Srbije „treba ignorisati”, a vlada je ocijenila da je to nova „jalova i promašena provokacija koja ne može da promijeni stvarnost ni istorijske činjenice”. U saopštenju vlade se navodi da je Hrvatska, uprkos nametnutom ratu, iz njega izašla kao pobjednica i danas je ona članica EU i NATO.
Na pitanje o Vučićevoj izjavi s Kosova o tome da u Kninu prije posljednjeg rata iz 90-tih nikada nije bilo „šahovnice”, Grabar Kitarović je kazala da se „Hrvatska zastava vijorila u Kninu i prije Vučićeva govora i vijoriće se ubuduće”.
Ona je, kako je prenijela Nova TV na portalu, rekla da ne želi da dopusti da Vučić definiše političku agendu u Hrvatskoj i da bi ga trebalo ignorisati.
Njemački mediji: Tužan čin predstave
Poslije najave brzog rješenja predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na Kosovu promijenio ploču i uz malo pomirljivih riječi, malo stare retorike i pohvala Miloševiću ostao je nacionalista koji ima za svakog ponešto, ocijenila je juče njemačka štampa. „Zidojče cajtung” piše da su „bijesne tirade i zapaljene barikade dovoljan dokaz da je kosovski konflikt još daleko od rešenja”, a „spskom predsjedniku Aleksandru Vučiću pripadaju sumnjive zasluge što je tu tužnu istinu proteklog vikenda otkrio svijetu”.
„Vučić je diplomatskim slalomom prije svega naveo protagoniste EU da se ponašaju kao ovce po pitanju pomjeranja granica. Njemačka je zajedno sa još nekima sa pravom to odbijala kao opasan presedan, dok su predstavnici briselske Komisije bili zaraženi idejom. Kada se ta dva tabora svađaju, Vučić ne mora da se plaši pritisaka. To je uspjeh za njega, ali udarac naporima EU da posreduje”, zaključuje se u komentaru. Urednica evropskog odjeljenja Dojče velea (DW) Adelhajd Falke u svom komentaru navodi da je Vučićeva posjeta Kosovu bila samo još jedan čin tužne predstave, a izgleda da će teatar potrajati. Falke piše da „nedjeljama skoro da nije bilo druge teme na Balkanu”, a da je „vrhunac te inscenacije – na koju je pala i međunarodna javnost – trebalo da bude Vučićev govor u Mitrovici”.
„Najavljivan je istorijski govor, spekulisalo se da će tu biti naznačen pravac u kojem će se stvari odvijati, naime u pravcu pomirenja, normalizacije i mirnog suživota, ali od toga nije bilo ništa”, ocjenjuje autorka i dodaje da je „nakon sedmica političke nade došao vikend hladnog otrježnjenja”.
Vučić: Nisam glorifikovao Miloševića, kritikovao sam ga
Vučić je juče kazao da je u Mitrovici rekao da je Milošević bio lider koji je imao najveću podršku, ali su rezultati njegove vladavine bili veoma loši.
Dodao je da nije glorifikovao Miloševića, već je naprotiv, „ozbiljno i odgovorno kritikovao politiku koju smo vodili sa vrlo lošim rezultatima po Srbiju”.
Vučić se juče sastao sa američkim senatorom Ronom Džonsonom kojem je, kako je kazao, prenio da bi Srbiji bilo važno kada bi po pitanju Kosova imala više pomoći i podrške iz regiona, Evrope i svijeta.
Republikanski senator Džonson, koji predsjedavaja senatskim Odborom za unutrašnju bezbjednost, bio u Beogradu u okviru regionalne turneje tokom koje je bio i u Makedoniji i na Kosovu, gdje je razgovarao da Hašimom Tačijem.
„Upoznao sam senatora Džonsona o posjeti Kosovu i Metohiji. Vidim da su i ambasada SAD, čak i gospodin Džonson, bolje upoznati sa sadržajem mog govora, nego oni koji bi trebalo, nego oni koji su trebalo da slušaju to što sam govorio”, rekao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Džonsonom u Beogradu.
Džonson je kazao da SAD ne nameću nikakva rešenja za Kosovo i daju prostor za nalaženje fleksibilnog rješenja.
Radio Glas Amerike prenio je ranije da je Džonson blizak predsjedniku SAD Donaldu Trampu i da se očekuje da će pomoći u novoj fazi dijaloga Beograda i Prištine.
Bonus video:
