Hrvatsko-srpski odnosi u miru su kao svijeća na vetru, navodi u analizi današnje ljubljansko Delo koje naglašava i da je "novom zahlađenju srsko-hrvatskih odnosa svoj doprinos dala i dinamika širenja Evropske unije (EU)".
List piše da su se "balkanski narodi kroz istoriju međusobno ubijali zbog toga što su jedni bili Hrvati, a drugi Srbi".
"Danas, hrvatska predsjednica sa uzorom koji je hrvatskim snagama naredio da napokon riješe srpsko pitanje u Hrvatskoj ili njen srpski kolega, koji je Vukovar proglasio srpskim gradom nisu garancija za pomirenje", dodaje list.
"U Hrvatskoj nije stvorena postkonfliktna elita, koja bi bila ravna populistima i nacionalistima, a u Srbiji je elita jednako pribjegla istorijski istrošenim konceptima i jednako kao i Hrvati simulira regionalnu saradnju", piše Delo.
Ustaški program, koji se bazira na nepriznavanju drugih naroda na teritoriji Hrvatske ili četnički program, koj jedinu mogućnost za bolje odnose vidi u preseljavanju i razmjeni srpskog i hrvatskog stanovništva mogu ponovo ustati iz mrtvih, smatra Delo.
List naglašava da je doprinos zahlađenju srpsko-hrvatskih odnosa dala i dinamika širenja EU.
U njoj je prevladao njemački pristup "koji je sa ciljem da od nje stvori vodeću snagu u regionu Hrvatsku izdvojio iz Zapadnog Balkana" iako je "ulazak Hrvatske u EU bio voda na mlin hrvatskog nacionalizma, koji se osjeća superiorno u odnosu na svoje istočne susjede".
Komentator na kraju kaže da "iako su evropskom parlamentu propali prvi hrvatski pokušaji da rješavanjem bilateralnih pitanja uslove evrpski put Srbije, hrvatski poslanici neće baciti puške u kukuruz".
"S obzirom da još nisu spremne da zatvore krug sporova, Hrvatska i Srbija ostaće taoci politike, koja živi od konflikata, a da će Hrvatska biti poštena prema Srbiji je prazna fraza", piše Delo.
"Makaze i platno u datom odnosu snaga", dodaje list, "ima Berlin, a da li će imati sluha za realnost i značaj srpsko-hrvatskih odnosa na Balkanu, koji su u miru kao svijeća na vjetru pokazaće vrijeme".
Bonus video:
