Međunarodni sud pravde (MSP) u Hagu objaviće u utorak 3. februara presudu po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid izvršen od 1991. i 1995. godine.
Srpski pravni tim očekuje da Međunarodni sud pravde u Hagu odbije hrvatsku tužbu protiv Srbije, kao i da utvrdi da su oružane snage Hrvatske tokom i poslije akcije "Oluja" počinile masovne zločine nad srpskim narodom, dok su pravni eksperti uvjereni da će obje tužbe biti odbačene.
Očekuje se da će sud najprije izreći svoju odluku povodom tužbe Hrvatske protiv Srbije koja je podnijeta 1999. godine, a potom i povodom protivtužbe Srbije protiv Hrvatske iz 2009. godine.
Presuda MSP će biti konačna, jer na nju ne postoji pravo žalbe, a države će biti u obavezi da po njoj postupe.
Šef srpskog pravnog tima Saša Obradović rekao je ranije Tanjugu da očekuje da tužba Hrvatske bude odbijena.
"Što se tiče protivtužbe Srbije koja se odnosi na operaciju 'Oluja' i zločine koji su izvršeni u toku i po završetku te operacije, mi ostavljamo sudu da ocjeni da li su se u tim zločinima stekla bitna obilježja krivičnog djela genocida", dodao je Obradović.
U svakom slučaju, kako je naveo, pravni tim očekuje da sud konstatuje da su se masovni zločini dogodili i da to na neki način bude prepoznato bar pred MSP-om pošto nije pred haškim Tribunalom.
Profesor međunarodnog prava Tibor Varadi pak očekuje da će i hrvatska tužba i srpska protivtužba za genocid pred Međunarodnim sudom pravde biti odbačene.
On je prošle sedmice u izjavi za "Mađar so" podsjetio da su se početkom devedesetih godina događali strašni zločini i u Hrvatskoj, ali da za razliku od Bosne i Hercegovine, haški tibunal nije nikog osudio za genocid počinjen u Hrvatskoj.
"Ne samo da niko nije osuđen, nego niko nije ni tužen za genocid. Zbog toga nije vjerovatno da će MSP osuditi bilo Srbiju, bilo Hrvatsku, jer je nadležan samo za slučajeve genocida", rekao je Varadi.
Bez obzira kakve budu odluke MSP-a po tužbama Srbije i Hrvatske one su u obavezujuće za sve članice UN.
Ukoliko bi sud izdao neki nalog državi, na primjer u pogledu naknade štete, onda bi ta država bila dužna da po njemu postupi.
Međutim sud u ovoj fazi postupka ne donosi odluku o konkretnoj naknadi štete, već ostavlja izvjestan period državama da se oko toga dogovore. Ukoliko do dogovora ne dođe, države bi opet išle pred sud specifiranim zahtjevom.
Što se tiče sprovođenja takve odluke njeno izvršenje nadgledao bi Savjet bezbjednosti UN.
Srbija je od MSP zatražila da operaciju "Oluja" koju su izvršile oružane snage Hrvatske proglasi za genocid nad sprskim narodom i tu državu proglasi krivom zbog kršenja Konvencije o sprečavanju genocida.
Pored toga, protivtužbenim zahtjevom Srbija je predložila da MSP presudom obaveže Hrvatsku na reparacije Srbima iz Krajine zbog zločina koje su pretrpjeli tokom "Oluje".
Zatraženo je i da se omogući slobodan povratak Srbima koji se još nisu vratili u Hrvatsku, da "Oluja" prestane da se slavi kao nacionalni praznik u Hrvatskoj, kao i da se kazne svi izvršioci zločina.
Ovaj spor počeo je 1999. godine podnošenjem hrvatske tužbe Međunarodnom sudu pravde protiv Srbije, a usmena rasprava završena je 1. aprila prošle godine.
Hrvatska, predvođena tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, je 2. jula 1999. godine pokrenula postupak pred MSP protiv tadašnje SRJ zbog navodnog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom oružanih sukoba na teritoriji te Republike od 1991. do 1995. godine.
Srbija je odgovorila kontratužbom 10 godina kasnije, koja se zasniva na istom činjeničnom i pravnom osnovu na kome je podnijeta hrvatska tužba, odnosno na Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Presudu o tužbi i kontratužbi Hrvatske i Srbije donosi ukupno 17 sudija, 15 stalnih sudija i dvoje ad hok sudija iz Srbije i Hrvatske.
Bonus video:
