Haški osuđenik Dario Kordić, koji je zbog ratnih zločina nad bošnjačkim civilima počinjenim 1993. godine u Lašvanskoj dolini osuđen na 25 godina zatvora, danas je stigao u Zagreb pošto je pušten na slobodu nakon odsluženja dvije trećine kazne.
Na Plesu ga je dočekala porodica, ali i oko 200 istomišljenika. Uz zvuke Tompsonovih hitova izgrlio se i pozdravio sa svima nakon čega ih je zamolio za tišinu kako bi se javno zahvalio svima koji su mu bila podrška u vrijeme dok je bio u zatvoru.
Međutim, među okupljenima je bio i jedan neistomišljenik, koji je podignuo transparent i glasno uzvikivao: "Ubico, ubico!"
To je izazvalo bijes među okupljenima, koji su odmah nasrnuli na muškarca i počeli da ga udaraju.
Na dočeku je bila prisutna i policija, koja ih je odmah razdvojila.
Među okupljenima bili su Kordićeva supruga i djeca, neki svojevremeno visokopozicionirani politički zvaničnici poput Zvonimira Šeparovića, Zdravka Tomca, Ivića Pašalića ili Anta Kovačevića, ali i mnogo "običnih građana" koji su držali hrvatske zastave i natpise podrške bivšem haškom zatvoreniku.
"Ovo je pobjeda cijelog hrvatskog naroda iz Hrvatske, BiH, Herceg Bosne i iseljeništva", rekao je Kordić, čija je svaka rečenica bila prekidana aplauzom i skandiranjem njegovog imena.
" Svi smo danas jedno srce, srce Hrvatsko".
Kordić (54) je bio potpredsjednik i član predsjedništva Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne, a jedno vrijeme i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.
Zbog odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u srednjoj Bosni, Kordić je 2001. nepravosnažno osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teških povreda Ženevske konvencije.
Kaznu mu je pravosnažno potvrdilo žalbeno vijeće Haškog tribunala 2004. godine, navevši da je Kordić "kao visoki regionalni političar planirao i podsticao zločine počinjene u Ahmićima 16. aprila1993. i s njima povezanim zaseocima Šantići, Pirići i Nadioci", čiji je cilj bilo "etničko čišćenje tog područja".
Potvrđena mu je krivična odgovornost za ta djela po svim osnovama. Vijeće je potvrdilo i da se "Kordićeva uključenost u kampanju progona" odnosi i na zločine počinjene u opštini Kiseljak, kao i na odgovornost za protivpravno zatvaranje civila u zarobljeničkim centrima na području Viteza i Kiseljaka.
Kaznu je izdržavao u austrijskom zatvoru Karlau kod Graca, u šta mu je uračunat boravak u haškom pritvoru od dobrovoljne predaje 1997, prenijela je Hina.
Prema pravilima Haškog suda, zatvorenik može biti pušten iz zatvora nakon što odsluži dvije trećine kazne.
Bonus video:
