Privreda se u Hrvatskoj u drugoj polovini 2013. vratila se na nivo iz 2004, što znači da je za pet godina krize izgubljena decenija rasta, kažu analitičari.
U istom periodu država nije smanjivala, već je, štaviše, povećavala svoje troškove, ukazao je makroekonomista Željko Lovrinčević u intervjuu za hrvatski Večernji list.
Zbog takvog pristupa, smatraju analitičari u Zagrebu, Hrvatska se u standard iz 2008. godine može vratiti tek 2020, i to pod uslovom da odmah počnu da se provode reforme.
"Do 2020. se nećemo vratiti u standard koji smo imali 2008.", smatra Lovrinčević i navodi da većina građana danas živi daleko lošije nego 2011
Struktura BDP-a u Hrvatskoj pokazuje da je 2005. investicija bilo više nego danas - tada su iznosile 27 odsto BDP-a, dok su lani 2011, u BDP-u učestovale sa 20 procenata.
Sa druge strane državna potrošnja nije posustala, pa je njen udio u BDP-u povećan tokom krize sa 18,5 na 20 dosto.
Lovrinčević je upozorio da se Hrvatska nalazi među zemljama koje čekaju da se udio državne potrošnje smanji rastom BDP-a, a to vodi u spor i nesiguran oporavak.
"Do 2020. se nećemo vratiti u standard koji smo imali 2008.", smatra on i navodi da većina građana danas živi daleko lošije nego 2011.
On je mišljenja da s obzirom da su porezi veći nego na početku krize, građani žive znatno lošije, a to obeshrabruje investitore i preduzetnike.
Lovrinčević se zato zalaže za oštre rezove koji prije svega mogu biti na pozicijama socijalnih transfera gradjanima, izdacima za zaposlene u državi i zdravstvu.
Upravo su to kategorije koje nose najveći dio budžeta, podsjetio je on i ukazao da bi Hrvatska trebalo da se ugleda na baltičke zemlje koje su rezale plate i izdvajanja za socijalne transfere, nakon čega su relativno brzo izašle iz krize.
S tim se slaže i glavni analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić, koji je rekao da je država pomogla razbuktavanje krize jer se nije prilagodila privrednom padu.
"Penzije ne treba smanjivati jer su ionako male, ali bi zato trebalo sprovesti reformu javne uprave i smanjiti broj zaposlenih. Trebalo bi uvesti i imovinski cenzus za dodjelu socijalne pomoći", savjetuje Šantić.
Bonus video:
