Krađa identiteta, koja je već godinama, prema Američkoj federalnoj komisiji za trgovinu, prva na listi "naj-prevara", postaje unosan biznis i u Srbiji, pišu Večernje novosti.
Iz godine u godinu povećava se broj ljudi kojima na kućne adrese dolaze računi za razna dugovanja ili prijave za utaju poreza. Ili im stiže da plate robu i usluge koje nikad nisu koristili.
Građani nisu svjesni gde sve "siju" lične podatke i ne shvataju kakve ih opasnosti zbog toga vrebaju. Naročito su opasni upadi u velike elektronske baze podataka kakve imaju banke, sistemi koji se bave trgovinom preko interneta, evidencije zdravstvenih i penzionih osiguranika, državne institucije.
"Zloupotreba ličnih podataka, koja danas može da vam se desi čak i ako ne izgubite ličnu kartu ili pasoš, tek počilje da cvjeta. Računari i umrežavanje omogućavaju da se podaci svakog od nas nalaze u nekoliko, pa i u nekoliko desetina baza. To stvara šanse za zloupotrebe", rekao je Bogoljub Milosavljević sa beogradskog Pravnog fakulteta Univerziteta Union.
Prema njegovim riječima, mnogi prikupljaju podatke i bez zakonskih ovlašćenja (recimo, sportski klubovi). Ali nekada i zakon dozvoljava bespotrebno uzimanje podataka. Centralno pitanje ipak je kako se baze štite.
"Gotovo svakog dana vam neko traži jedinstven matični broj, a on je najopasnija šifra za ulazak u različite baze", rekao je Milosavljević.
U Srbiji ima više od 300.000 institucija koje rukuju ličnim podacima građana. Procjene su da one imaju više od milion baza podataka, a neke i više od jedne.
Najviše evidencija ima MUP, ali tu su i Vojska, bezbjednosne službe, Carina, poreznici, pravosuđe, banke, firme, zdravstvene i socijalne ustanove, penzioni fond, škole, biblioteke, opštine, izborne komisije..., navode Večernje novosti.
Bonus video:
