Scena skoro kao iz rata: Bošnjak Senad Repeša, umoran i krezub, stoji u redu u hladnom hodniku jedne bivše kasarne, a danas narodne kuhinje.
Poput Repeše, gotovo 600 mještana Mostara zavisi od dvije narodne kuhinje za topli obrok i veknu hljeba svakog dana.
„Da nema ovoga, umrli bismo od gladi“, rekao je za Rojters Repeša, nezaposleni ratni veteran koji živi sa svoja dva, takođe, nezaposlena brata.
I bez toga bi mogli ostati narednih nedjelja zbog sukoba muslimanskih i hrvatskih vijećnika u Mostaru.
Mostar je ušao u 2013. bez budžeta za finansiranje javnih kuhinja i vrtića, plata vatrogascima ili za grijanje škola. Tenzije rastu kako novca ponestaje.
Oni se mjesecima spore oko načina reformisanja izborne procedure u Mostaru, što je dovelo do odlaganja lokalnih izbora, koji su u ostatku zemlje održani u oktobru prošle godine.
Vijeće nije uspjelo da usvoji budžet za 2013, a vijećnici su u novembru prošle godine preuzeli pravno sporne korake kako bi produžili sebi mandate zbog odlaganja izbora.
Pošto je revizor otkrio da je manjak u državnoj kasi daleko veći negošto se strahovalo, bošnjački članovi vijeća glasali su prošle sedmice, bez Hrvata, u korist „privremenih“ finansijskih mjera kako bi nadomjestili rupe za prvi kvartal 2013.
Dijametralno suprotni stavovi
Po nefunkcionalnosti i zakočenom razvoju, Mostar predtavlja Bosnu u malom.
„Mislim da je situacija u Mostaru veoma opasna“, rekao je prvi zamjenik visokog predstavnika i medijator između rivalskih članova gradskog vijeća Roderik Mur, bivši američki ambasador u Crnoj Gori.
Sa ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, Mostar služi kao turoban primjer koliko zemlja zaostaje za svojim susjedima.
Spomenik srušen u eksploziji
„Imamo dva čvrsta bloka koja imaju dijametralno suprotne stavove“, rekao je Faruk Kajtaz, urednik mostarskog nezavisnog portala starmo.ba. Oni „nikada neće postići sporazum“, strahuje Kajtaz.
Evropski komesar za proširenje Štefan File poručio je Savjetu Evrope prošlog mjeseca da je „mit“ da će EU „na kraju ublažiti kriterijume“ kako bi Bosna aplicirala.
Približavanje (granicama) EU
Bosna je dobila gotovo devet milijardi eura strane pomoći kako bi zaliječila rane nastale tokom rata, ali se pomirenju opire Mostar, u kom živi 70.000 ljudi. Svaka strana ima svoju telefonsku mrežu, poštansku službu, komunalnu službu, univerzitet, ali i snabdjevača električnom energijom.
Hrvatski i bošnjački učenici pohađaju različite časove, uče iz različitih knjiga.
Sukob oko načina reformisanja izbornog zakona ukorijenjen je u strahu Bošnjaka, manjine u Mostaru, da će njima dominirati Hrvati. Bošnjaci žele garancije da neće biti nadglasani.
Hrvati, koji čine većinu, žele grad koji je ujedinjen.
Iako nema naznaka da će spor biti uskoro riješen, prisutne mirovne snage su poručile da se neće miješati, što odslikava pasivniji pristup stranih sila posljednjih godina.
„Za samo nekoliko mjeseci, Mostar će biti na nekih 40 kilometara od EU. Trebalo bi da se krećemo u pravcu savremene Evrope, a ne da se vraćamo u srednji vijek“, ocijenio je Slađan Bevanda, politički lider lokalnih Hrvata.
Gola borba za vlast
Mostarci se žale da iza govora o zaštiti prava leži gola borba za prevlast i unosnu mrežu finansijske podrške koju je omogućio decentralizovani i podijeljeni sistem vladavine u Mostaru i cijeloj Bosni.
Prizor ispred narodne kuhinje u Mostaru
Sitacija je u januaru na kratko postala nasilna, pošto je u eksploziji bombe srušen spomenik poginulim bošnjačkim vojnicima. Sivi spomenik od mermera u obliku ljubičice podignut je tek prošle godine, nakon što su Hrvati izazvali burne reakcije otkrivanjem spomenika koji je namijenjen njihovim poginulim vojnicima.
Oba spomenika se nalaze ispred renovirane zgrade opštinskog vijeća, koji bojkotuju i bošnjački i hrvatski vijećnici.
Alen Kajtaz, sekretar Crvenog krsta koji upravlja javnim kunhinjama, rekao je da ga plaši budućnost.
„Najveći problem Mostara je borba za funkcije“, rekao je. „Kada im ponestane argumenata, onda će početi da postavljaju bombe“.
Galerija
Bonus video:
