Dva bitna pitanja su praktično riješena, potvrdili su ministri dvije države. Jedno je da se obezbijedi povezanost teritorije Hrvatske, a to znači i Evropske unije, kroz poseban režim prolaza kod Neuma, gdje bosanskohercegovačka teritorija presijeca hrvatsku i odvaja dubrovačko područje od ostatka Hrvatske, a od jula 2013. godine i Evropske unije.
Tu će biti uspostavljen poseban "koridor", kako je rekao Lagumdžija, za prevoz robe između dva dijela hrvatske, evropske teritorije. Ujedno je utanačeno i da se posebnim režimom omogući da Bosna i Hercegovina u punoj mjeri koristi za uvoz i izvoz hrvatsku luku Ploče.
Takođe je utvrđeno i preko kojih posebnih prelaza se mogu prevoziti živa stoka, životinje, a koji prelazi s fito-sanitarnom kontrolom će biti namijenjeni prometu voća i povrća, što je presudno važno za privredne kompanije i prevoznike.
Voće i povrće će moći da se prevozi preko prelaza Biače, Žirovići, Izačić i Gradiška. A živa stoka preko Ploča i prelaza kod Slavonskog Broda. Građani će, uz pasoše, moći da putuju preko petnaestak-dvadeset prelaza uređenih po standardima Evropske unije.
Hrvatska je odlučila da odmah počne da primjenjuje šengenska mjerila na granicama, iako nema obavezu da uđe u šengenski prostor Evropske unije i za to će vlasti u Zagrebu iz fondova EU dobiti oko 100 miliona eura.
Kad je riječ o "koridoru" kod Neuma, kako je ministarka Pusić objasnila, "kamioni će se pečatiti u Metkoviću i tako će imati skraćeni carinski postupak".
Dogovarano je, dodala je Pusić, i to da se ista mjerila za prolaz robe kroz neumski koridor koriste i pri prolasku robe koja se uvozi u BiH kroz Hrvatsku.
Šefica hrvatske diplomatije je dodala da će svi prelazi biti izgrađeni na vrijeme i rekla da je Hrvatska iz evropskih fondova dobila sredstva za prelaze s fito-sanitarnom kontrolom.
Vesna Pusić je naglasila da je danas riješeno dvije trećine pitanja, a Lagumdžija je istakao da je za Bosnu i Hercegovinu "pitanje koridora Neumskog, odnosno Pločanskog jedna cjelina".
Na pitanje novinara da li Hrvatska ili EU traže nešto što je Bosni i Hercegovini neprihvatljivo, ministar Lagumdžija je odgovorio: "Nama nije sporno niti da se Hrvatska mora spojiti, niti da BiH mora imati izlaz na otvoreno more".
Na sastanku u Briselu je sasvim ovlaš bilo riječi o mostu koji bi išao preko hrvatske teritorije na Pelješac i čime bi se obezbijedio kontinuitet hrvatske, odnosno evropske teritorije. To pitanje je ostavljeno za kasnije, ali se studija o izvodljivosti za taj projekat radi i to je platila Evropska komisija.
Interes EU dakle postoji, ali se mora vidjeti koliko bi to i ekonomski bilo isplativo jer, prema računicama Zagreba, izgradnja mosta trajala bi četiri-pet godina i koštala bi oko 400 miliona eura, a Hrvatska je stavila do znanja da za to nema sredstava.
Bonus video: