Sudski postupak za rehabilitaciju Draže Mihailovića započeo je u junu 2010. godine pred višim sudom u Beogradu, a beogradski mediji proteklih dana neslužbeno su izvijestili da će na ročištu koje se očekuje 23. marta, sud donijeti odluku o rehabilitaciji Mihailovića.
Sve što su "časni partizani" učinili u borbi za slobodu, a što ni jedan udžbenik istorije u svijetu do sada nije doveo u pitanje, sada se potiskuje u zapećak, poručuje SUBNOR koji tvrdi da je srbijanska vlast za nekoliko godina "uspjela da rehabilituje svo fašističko kvislinštvo i kolaboraciju s okupatorom u Drugom svjetskom ratu".
U saopštenju koje prenose beogradski mediji, SUBNORA ističe kako najave o rehabilitaciji Mihailovića već nailaze "na osudu u susjedstvu" i da ona ne može biti prihvaćena među saveznicima koji su s jugoslavenskim partizanima "slamali fašistički i hitlerovski teror".
Poziv saveznicima iz II svjetskog rata
Iz te organizacije najavljuju da će zaštitu "istorijske istine o Drugom svjetskom ratu" tražiti od zemalja antihitlerovske koalicije i udruženja veteranskih širom svijeta, od Ujednjenih nacija i Evropske unije a obratiće se i evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Zahtjev za rehabilitaciju podnio je unuk Draže Mihailovića, Vojislav Mihailović, tražeći poništenje presude kojom je njegov đed 1946. godine pred vojnim sudom osuđen na smrt strijeljanjem. On traži i povratak građanskih prava za Dražu Mihailovića koja su mu istom presudom oduzeta.
U tome su ga podržali Srpska liberalna stranka predvođena akademikom Kostom Čavoškim, profesorica međunarodnog prava Smilja Avramov i udruženja pripadnika "Jugoslovenske vojske u otadžbini", kao i udruženje žrtava komunističkog režima.
S druge strane, Savez antifašista Srbije i druga srodna udruženja su zatražila da zahtjev za rehabilitaciju bude odbijen jer je, kako su objasnili, Mihailović tokom rata sarađivao sa okupatorom i počinio mnoge zločine.
Dragoljub "Draža" Mihailović (1893.-1946.), poznat i kao Čiča, bio je srpski general koji je u II. svjetskom ratu predvodio četnike. Nakon rata jugoslovenske vlasti su ga osudile na smrt zbog saradnje s njemačkim okupatorom, izdaje i ratnog zločina, nakon čega je strijeljan sredinom 1946. u Beogradu.
Bonus video:
