Evropska komisija će danas predložiti da se Srbiji odobri kandidatura za članstvo u Evropskoj uniji „jer je za to spremna, što je predlog koji obuhvata stavove većine, ako ne i svih članica Unije“, rekao je jedan visoki zvaničnik Komisije novinarima u Briselu.
On je naglasio da će u mišljenju koje će objaviti EK biti navedeno da utvrđivanje datuma za početak pregovora o članstvu Beograda u EU treba da uslijedi pošto se „srede i normalizuju“ odnosi Srbije s Kosovom i nastavi se dijalog Beograd-Priština, otkloni zategnutost na sjeveru Kosova i time ispuni „znani i nikakav novi uslov“ dobre regionalne i susjedske saradnje.
Visoki funkcioner EK, koji je želio da ostane anoniman, time je odgovorio i na pitanje da li je tačno da Njemačka traži da se odobravanje statusa kandidata za članstvo Srbiji odloži sve dok ne dođe do bitnih promjena na sjeveru Kosova i nastavka i primjene rezultata dijaloga Beograd-Priština.
On je naglasio da „situacija na sjeveru Kosova i prekid dijaloga nisu najbolje okolnosti“ za davanje mišljenja, tako da Beograd, isto kao i Priština i Euleks, mora uložiti napore da se taj problem riješi.
„Od jula je stanje na Kosovu veoma zaoštreno i vrlo složeno na terenu“, primijetio je funkcioner EK.
A, kako je objasnio, i Priština mora izaći sa „strategijom za sjever Kosova, tako da pridobije tamošnje srpske stanovnike“, iako EU nije ta koja bi predlagala da li bi rješenje za sjever Kosova trebalo da se utemelji na Ahtisarijevom planu ili nekoj drugoj formuli.
Drugi zvaničnici u EK su predočili kako „nije na EU da kaže da li, ili ne treba ukinuti na sjeveru Kosova paralelne srpske strukture, već je to pitanje procesa“.
Na pitanje da li se to na neki način nadovezuje na predloge iz Beograda da se organizuje međunarodna konferencija o sjeveru i Kosovu u cjelini, funkcioneri u Briselu su uzvratili da to „u krugovima Unije nije imalo odjeka“, uz opasku da za tako nešto moraju postojati valjani razlozi i jasna saglasnost ključnih činilaca i u međunarodnoj zajednici.
Visoki zvaničnici u EK su naglasili da se Mišljenje u prilog kandidaturi Srbije za članstvo u EU temelji na „istinskom bitnom napretku“ u sprovođenju političkih mjerila, usvajanju i već dijelom primijenjenim zakonima u skladu s propisima EU, reformi pravosuđa, zakonima o restituciji, izbornim propisima, ispunjenoj saradnji s Haškim sudom, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
EK, kako je navedeno, zaključila da je Srbija učinila i bitan pomak u pomirenju u regionu i saradnji sa susjedima, posebno Hrvatskom i Bosnom, u čemu je vidna uloga bila i srpskog predsjednika Borisa Tadića.
Bonus video:
