Od dopisnice "Vijesti" iz Brisela
Evropska komisija pozitivno je ocijenila rezultate i zalaganje Hrvatske oko ključnog poglavlja pregovora o članstvu, Pravosuđa i temeljnih ljudskih prava, koje pokriva borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformu pravosuđa, koja podrazumijeva i kompetenciju i objektivnost tužilaca i sudija, rješavanje velikih zaostataka u presudama, reformu sudova, kojih je u Hrvatskoj bilo previše, povratak srpskih izbjeglica, povratak ili nadoknadu imovine srpskim izbjeglicama i rješavanje pitanja stanarskih prava, kao i manjinska prava i saradnju sa haškim Tribunalom za ratne zločine.
To poglavlje je bilo najteža prepreka za Hrvatsku, najprije zbog bijega Ante Gotovine, ali i zbog svih ostalih navedenih standarda koje je tražila EU. Sva ostala pregovaračka poglavlja, njih 33 su "privemeno zatvorena", o dva se ne pregovara nego se prihvataju, a o posljednjem, finansijama, može da se pregovara samo ako je poznat datum ulaska, jer se odnosi na primanja i davanja sredstava u zajedničku kasu u Briselu.
Evropska komisija dakle, ovime je dala zeleno svjetlo za završetak hrvatskih pregovora, koji bi trebalo, ako sve ide po planu, da bude krajem juna.
Odluku Komisije sad treba da potvrdi Savjet ministara, i očekuje se da se to u ponedjeljak i desi. EU će još jednom da se osvrne na korpus privremeno zatvorenih poglavlja "zajedničkom pozicijom" koju će Evropska komisija da izradi do juna.
Nakon toga, finalizuje se Ugovor o pristupanju, koji je vrlo opsežan dokument.
Ugovor o pristupanju biće potpisan, očekuje se, od oktobra do kraja godine. To bi dalo priliku EU da "uveže" i druge zemlje iz regiona. Crna Gora trebala bi da dobije ili izuzetno pozitivne signale ili čak - to bi bilo teže - zeleno svjetlo za pregovore, a Srbija kandidaturu.
Evropska komisija, koja se, u ime i za račun zemalja članica, bavi pitanjem pristupanja zemalja EU, željela bi da se to realizuje.
"Crna Gora je vrlo, vrlo dobra, ali posla je tako jako mnogo da ne možemo reći da li će da uspije do kraja ove godine da sve izvrši", rekao nam je jedan od direktora u Evropskoj komisiji koji radi na balkanskim dosjeima.
Kako se pristupanje Hrvatske odvija u ambijentu umora od proširenja u zemljama članicama, politički lideri osjećaju da svojim građanima moraju da pružaju stalne dokaze kako ne primaju još jednu neuspjelu i nespremnu balkansku zemlju - na što su, nakon ulaska Bugarske i Rumunije, specijalno osjetljivi.
Tako će, po prvi put u istoriji proširenja, biti, očekuje se, uveden mehanizam monitoringa od potpisivanja Ugovora o pristupanju do samog ulaska.
Još nije jasno niti opisano kako će da izgleda taj mehanizam monitoringa. Svakako će s jedne strane da bude pozitivan, jer će biti stalna kontrola reforme pravosuđa i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije u toj zemlji, a s druge negativan, jer će značiti da će zemlje članice moći da koče ratifikovanje Ugovora u svojim parlamentima, kako nađu za korisno i shodno.
Ali, to su nova, otežana, pravila igre ulaska među briselski blok zemalja i ona će da važe i za Crnu Goru i Srbiju, dvije zemlje koje se naredne očekuju u pristupnom procesu.
Bonus video:
