Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da postoje dvije mogućnosti u vezi s Kosovom – normalizacija odnosa Srba i Albanaca i zamrznuti konflikt, za koji je rekao da ne znači ništa i da Albanci mogu da ga odmrznu u svakom trenutku i napadnu Srbe.
"Pitanje je trenutka kada će Albanci da napadnu Srbe. Pitanje je dana i mjeseca jer oni to ne mogu više da podnesu", rekao je Vučić podnoseći izvještaj o Kosovu i Skupštini Srbije.
On je kazao da zamrznuti konflikt ne može da bude rešenje jer ga Albanci neće.
Vučić je kazao da će dati sve od sebe ako Priština ukine takse na uvoz robe iz Srbije, da dođe do nekakvog kompromisa - "rješenje u kom će se voditi računa o interesu našeg naroda, bezbjednosti i sigurnosti naših ljudi i crkava i manastira, ali i o interesima Srbije".
Vučić je u Skupštini Srbije naglasio i da Priština ne želi da nastavi dijalog, a "da li će ga željeti mnogo je više pitanje za njihove zapadne mentore", kao i da je Srbija sprema za dijalog čim se ukinu takse.
On je rekao da je dijalog sa Prištinom bio jedini način da se sačuva mir, tokom kojeg je Beograd uspio da donekle "amortizuje apsolutno beskompomisan stav onih koji podržavaju nezavisnost Kosova".
Prema njegovim riječima, i takvi su prihvatili da Kosovo nije završena stvar i da srpski glas može da se čuje.
"Da li ćemo dobiti sve što želimo - nećemo, neću da budem lažov da kažem drugačije kao što to neki rade", rekao je Vučić.
"Da su nastavljeni pregovori, siguran sam da bismo dobili mnogo više nego što smo imali 2000. godine ili 2008.", rekao je Vučić.
On je rekao da je od 2014. do 2018. spriječeno da Kosovo postanje članica devet međunarodnih organizacija, kao što su UNESKO ili Inteprol, dok je 13 zemalja povuklo priznaje nezavisnosti Kosova.
Govoreći o nastojanjima Prištine da ovlada sjeverom Kosova, on je rekao "Srbi sa sjevera neće samostalno odgovoriti ukoliko ih neko ugrozi".
"Uslijediće odgovor cjelokupnog srpskog naroda, novog progona kao 2004. neće biti", naglasio je Vučič.
On je rekao da je poslije ubistva lidera SDP Olivera Ivanovića Priština pokušala da "kriminalizuje Srbe sa sjevera i tako im oslabili odbranu kako bi bili laka meta".
Prema njegovim riječima, oslabljen je sjever Kosova zajedničkim nastojanjem Albanaca, dobrog dijela zapadnih sila i "jednog dijela srpske politike", pominjući prethodno neke koji "žive na Savskom vijencu, a lažno se predstavljaju da su sa Kosova".
Vučić je rekao da će govoriti još pola sata ili 45 minuta, što je propraćeno upadicom predsjednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja iz klupe, kome je Vućić uzvratio.
"Mogu ja da govorim do zore, ali ti ne možeš da izdržiš", rekao mu je Vučić.
Vučić je izjavio i da mu je kao predsjedniku posao da ljudima saopšti istinu o svim bitnim stvarima, pa i o Kosovu, ali da to ne znači da se neće boriti za srpski narod koji tamo živi.
"Istinu. Ponekad gorku, ponekad neprijatnu i ma kakva bila, ali istinu. Ali nemojte ni za trenutak da pomislite da neću da se borim za naš narod na Kosovu i Metohiji. I to više od onih koji istinu znaju ali je prećutkuju. I koji bi da za Kosovo ratuju tuđa a ne njihova djeca", rekao je Vučić na sjednici Skupštine Srbije.
On je zahvalio svima koji su došli na sjednicu jer žele da razgovaraju odgovorno o ozbiljnom i teškom problemu, i to ne samo problemu za Srbe na Kosovu već i za sve građane Srbije i cjelinu srpskog naroda.
Vučić je dodao da svi treba da se pitaju da li Srbija može da računa na međunarodnu pravdu po pitanju Kosova, kada je upravo protivpravno bombardovana zbog Kosova 1999. godine, kao i da li ima pravo da pravi neprijateljstvo sa onima od kojih zavisi budućnost Srbije.
Predstavljajući istorijski kontekst vlasti nad teritorijom Kosova i Metohije, Vučić je kazao da Srbi poslije 1389. godine opet vladaju tim prostorom od 1912. i Balkanskih ratova do, uslovno govoreći, 1999. godine i Kumanovskog sporazuma od kada kako je rekao, Kosovom i Metohijom upravljaju Albanci i dio međunarodne zajednice koji je podržao kosovsku nezavisnost.
On je kazao da je po procjenama iz 1455. godine na teritoriji današnjeg Kosova i Metohije živjelo oko 98 odsto Srba a da su 1871. Srbi činili 32 odsto stanovništva a "Arbanasi" kako je rekao, 64 odsto.
"Poslije srpsko-turskih ratova i Berlinskog kongresa došlo je do velikog i teškog progona Srba. Tada najdramatičnije gubimo u broju Srba na Kosovu i Metohiji i po prvi put 1890. godine Arbanasi predstavljaju većinu u Kosovskom vilajetu sa 48 odsto", kazao je predsjednik Srbije.
Vučić je naveo i da je od 1961. do 1991. godine broj Srba na Kosovu i Metohiji smanjen sa 27 na 11 odsto.
"Po podacima iz 1961. godine imamo 27 odsto Srba na Kosovu i Metohiji, 1971. imamo 21 odsto a već 1981. imamo 15 odsto Srba. Pad broja se nastavlja i 1991. imamo 11 odsto Srba na Kosovu i Metohiji, više nego duplo u tih 30 godina smo izgubili", rekao je Vučić.
Bonus video:
