U tekstu Zagrebačke deklaracije, koja 6. maja treba da bude usvojena na samitu EU-Zapadni Balkan, nigdje se ne spominje "proširenje", "članstvo" niti "integracija u EU".
Postoji samo neodređena rečenica o "evropskoj perspektivi" i snažnijem povezivanju, piše zagrebački dnevnik Jutarnji list koji je imao uvid u taj dokument.
Po tome se može reći da će ova Zagrebačka deklaracija u svom sadržaju nuditi čak i manje nego što je regionu nudio završni dokument sa samita od prije 20 godina.
Razlog je insistiranje nekih država poput Francuske i Holandije, ali donekle i Njemačke, da to ne bude samit o proširenju.
U tekstu se ne spominje čak ni najveći uspjeh u tom procesu tokom hrvatskog predsjedavanja EU - odluka o otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Ali diplomate smatraju da je ipak dobro što se, bez obzira na okolnosti, ovaj skup održava i što se ponavlja podrška "evropskoj perspektivi" regiona, tek toliko da se na to ne zaboravi.
Iz teksta nacrta deklaracije vidljivo je da je kriza s Covid-19 uticala i na sadašnje i buduće odnose prema regionu.
Pri čemu ona može čak i da pomogne u jačanju regionalne saradnje koju EU stalno traži (poznati projekt mini-Šengena koji razvijaju Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija), ali i jačanju veza s EU, prenio je Euraktiv Hrvatska.
"Podsjetivši na samite u Zagrebu 2000. godine, Solunu 2003. i Sofiji 2018, EU još jednom potvrđuje svoju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Partneri sa Zapadnog Balkana ponavljaju svoju privrženost evropskoj perspektivi kao odlučnom strateškom izboru. Vjerodostojnost ovih obećanja zavisi i od jasne javne komunikacije i implementacije neophodnih reformi", piše u nacrtu završnog dokumenta.
Naglašava se da se EU i Zapadni Balkan zajedno bore protiv koronavirusa i njegovih posljedica i da je EU vrlo brzo mobilisala paket vrijedan vise od 3,3 milijarde evra u korist Zapadnog Balkana.
Iz teksta Deklaracije koja će biti usvojena na virtuelnom Zagrebačkom samitu vidljivo je da je EU teško podnijela kritike da ne pomaže regionu, a da drugi pomažu više.
U EU vlada osjećaj da se pomoć drugih (Kine, Rusije) više cijeni i da joj se pridaje veći značaj.
EU naglašava kako pomoć u suočavanju s pandemijom uključuje zajedničku javnu nabavku, neograničenu trgovinsku razmjenu zaštitne opreme, osiguranje kretanja robe preko zelenih koridora koji povezuju EU i Zapadni Balkan, snabdijevanje od strane EU materijalom za testiranje virusa i saradnju sa relevantnim zdravstvenim ustanovama.
"Činjenica da ova podrška i saradnja idu znatno iznad onoga što je bilo koji drugi partner pružio regionu zaslužuje javno priznanje", piše u nacrtu Deklaracije.
U daljem tekstu Deklaracije se manje-više spominju slične poruke koje EU upućuje već godinama. Naglašava se spremnost za jače povezivanje, porast podrške.
"EU je odlučna da dalje pojača svoj angažman na svim nivoima u podršci političkoj, socijalnoj i ekonomskoj transformaciji regiona i pozdravlja obećanje partnera sa Zapadnog Balkana za očuvanje evropskih vrijednosti i načela, te odlučnu realizaciju neophodnih reformi. Povećana pomoć EU biće vezana uz opipljiv napredak u vladavini prava i socio-ekonomskim reformama, kao i poštovanje evropskih vrijednosti, pravila i standarda", navodi se u Deklaraciji.
EU će ponoviti i poruku da se prioritet mora dati: vladavini prava, demokratizaciji, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, rodnoj jednakosti, zaštiti prava manjinskih grupa.
Istovremeno, Unija upozorava da se to mora imati na umu i prilikom preduzimanja mjera za suočavanje s pandemijom.
I u Zagrebačkoj deklaraciji ponovo će biti naglašena potreba regionalne saradnje i rešenje bilateralnih sporova.
Saradnja EU i Zapadnog Balkana će se pojačati i u reagovanju na hibridne aktivnosti i dezinformacije koje dolaze iz trećih država kojima je, kako piše u Deklaraciji, "cilj podrivanje evropske perspektive regiona".
Jutarnji list piše da je prethodni nacrt deklaracije pominjao poziv partnerima EU za "potpuno usklađivanje" s pozicijama EU u spoljnoj politici, posebno kada se radi o ključnim zajedničkim interesima.
U novom se nacrtu pominje poziv partnerima za "napredak prema potpunom usklađivanju".
To je, prema ocjeni lista, očigledan ustupak Srbiji koja, uz BiH, jedina ne podržava stavove EU kad je riječ o spoljnoj politici pogotovo kada se radi o odnosima s Rusijom, Kinom ali i nekim drugim državama.
Druge države regiona podržavaju sve, ili gotovo sve spoljnopolitičke stavove EU.
Deklaracija je zajednički dokument i sa njom se moraju složiti i lideri država Zapadnog Balkana.
U tekstu se namjerno ne pominju države već samo partneri iz regiona što je kompromis zbog učešća Kosova koju kao državu ne priznaju Srbija i BiH i još pet država članica Evropske unije.
Na Zagrebačkom samitu 2000. godine otvorena je perspektiva integracije u EU za države regiona.
Hrvatska je jedina koja je uspjela da zaokruži cijeli ciklus od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju do punopravnog članstva.
Crna Gora i Srbija pregovaraju o članstvu, Albanija i Sjeverna Makedonija imaju status kandidata i tek su sada dobile odluke o otvaranju pregovora ali bez datuma.
Makedonija je 2000. godine na tom putu bila ispred Hrvatske.
BiH je predala zahtjev za članstvo ali nema niti status kandidata niti pozitivno mišljenje Evropske komisije.
Kosovo nije priznato od pet država članica i nije još apliciralo za članstvo u EU.
Bonus video:
