Nova dokumentacija do koje je došao KRIK - Mreža za istraživanje kriminala i korupcije pokazuje da je i Prvo osnovno tužilaštvo progledalo kroz prste ministru odbrane Srbije Aleksandru Vulinu.
Ova institucija zaključila je da Vulin nije prekršio zakon time što je prijavio netačne podatke o imovini, već je to opravdala kao ministrov "eventualni propust" i "nepreciznost".
Izvještaj o imovini ministra odbrane Vulina uspio je da prođe kroz čak tri tužilaštva, a da nijedno ne ispita odakle mu oko 205.000 eura kojima je kupio stan. Nijedno tužilaštvo – Prvo osnovno, Više i Tužilaštvo za organizovani kriminal, nije na razgovor pozvalo ni ministra ni tetku njegove supruge iz Kanade, koja mu je, po Vulinovoj nepotvrđenoj priči, pozajmila novac za kupovinu nekretnine u Beogradu.
Novinari KRIK-a došli su do dokumentacije Prvog osnovnog tužilaštva koje je trebalo da ispituje da li je Vulin dao tačne podatke o imovini Agenciji za borbu protiv korupcije. Dokumenta, do kojih su novinari došli nakon intervencije povjerenika Rodoljuba Šabića, pokazuju da je i ovo tužilaštvo bilo blagonaklono prema ministru.
"Smatram da nema mjesta pokretanju krivičnog postupka protiv Aleksandra Vulina zbog krivičnog djela neprijavljivanje imovine ili davanje lažnih podataka o imovini", napisala je u službenoj bilješci sastavljenoj 31. jula prošle godine tužiteljka Zona Ilievski.
Ovo tužilaštvo ustanovilo je da je Vulin prijavio stan Agenciji za borbu protiv korupcije i obustavilo postupak protiv ministra. Ilievski se, međutim, nije bavila nelogičnostima u Vulinovim iskazima na koje je u svom izvještaju ukazala Agencija.
Naime, Vulin je Agenciji prvo prijavio da je novac za stan obezbijedio prodajom prethodnog, ali je utvrđeno da to nije moguće – stan u Novom Sadu prodao je za 38.000 eura, čime nije mogao da otplati ni prvu ratu nove nekretnine u Beogradu. Vulin je zatim ispričao drugu verziju – da je oko 205.000 eura pozajmio od suprugine tetke iz Kanade. Agencija je utvrdila da ni ovo ne može da bude tačno – novac nije uplaćen na račune Vulina ili njegove supruge, niti je prijavljeno da je donijet u Srbiju.
Sve i da novac jeste pozajmio, Vulin je po zakonu bio dužan da prijavi dug, što nije uradio. Agencija je tužilaštvu ukazala i na to da Vulin i njegova supruga nisu bili u finansijskoj mogućnosti da tetki isplaćuju mjesečne rate duga.
Činjenicu da Agenciji nije prijavio dug, tužiteljka Ilievski otpisala je Vulinu kao slučajni "propust".
U službenoj bilješci ona zaključuje da Vulin nije namjerno dao lažne informacije da bi prikrio podatke o imovini. "Eventualno njegov propust bio bi u tome što u formularu (podnijetom Agenciji) nije precizno opredijelio način sticanja sredstava na osnovu kojih je kupljena imovina."
Ova "nepreciznost", smatra Ilievski, ne predstavlja krivično djelo.
"Tužilaštvo je našlo da imenovani nije postupio sa umišljajem da ne prijavi podatke o depozitima u bankama ili gotovini, niti sa namjerom da na taj način prikrije imovinu jer da iste nije htio da prijavi Agenciji ne bi prijavio ni predmetnu nepokretnost", piše u službenoj bilješci tužilaštva.
Niko nije nadležan
Prvom osnovnom tužilaštvu slučaj je stigao iz Tužilaštva za organizovani kriminal koje je trebalo da se bavi ozbiljnjim sumnjama – zloupotrebom službenog položaја i primanjem mita.
Ovo tužilaštvo je okončalo postupak, a da nije ni ispitivalo da li je novac proistekao iz krivičnih djela, кako je KRIK ranije objavio.
Tamara Ristić, koja je vodila slučaj u Tužilaštvu za organizovani kriminal, odlučila je da povjeruje riječima Vulinove supruge o pozajmici tetke iz Kanade. Nataša Vulin nije ponudila nijedan dokaz sem priznanice o prijemu novca na kojoj je nedostajao potpis njene tetke.
Osim toga, ovo tužilaštvo sаopštilo je da slučaj nije u njihovoj nadležnosti jer je Vulin u trenutku kupovine stana bio poslanik. Iako je poslanik javni funkcioner, tužilaštvo je reklo da se bavi samo onim funkcionerima koje je postavila vlada ili skupština.
Agencija je izvještaj poslala na još jednu adresu – Višem javnom tužilaštvu. Tužiteljka Ilijevski iz Prvog osnovnog tužilaštva takođe navodi u službenoj bilješci da bi sumnje na pranje novca trebalo da ispituje upravo Više tužilaštvo.
Ove sumnje su nastale jer su supružnici Vulin rekli da su novac dobili i isplatili u kešu.
Ni Više tužilaštvo se, međutim, nije pozabavilo "tetkom iz Kanade" – rekavši da je o slučaju već odlučilo Tužilaštvo za organizovani kriminal. I ono je saopštilo da nije nadležno za ovu stvar.
Tako, nijedno od tri tužilaštva koja su provjeravala ovaj slučaj nije došlo do dokaza otkud ministru novac za kupovinu nekretnine. Ipak, odlučili su da ne pokrenu istragu i slučaj je zatvoren.
Sumnjiv posao
Agencija je u izvještaju dostavljenom Tužilaštvu za organizovani kriminal ukazala i na sumnjiv posao nabavke sigurnosnih kamera koji je Vulin, kao direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju sklopio krajem 2012. godine.
„Posao je dodijeljen po hitnom postupku bez tendera privrednom društvu ‘DBS Konsel security service’ čiji je vlasnik prijatelj Aleksandra Vulina“, piše Agencija i dodaje da je iznos plaćen unaprijed, a da se ne zna koliko je kamera postavljeno.
Ovaj posao, kako je „Insajder“ objavio, bio je vrijedan oko 900.000 eura, ali Vlada Srbije krije detalje nabavke tvrdeći da su strogo povjerljivi. Novinari KRIK-a su nedavno tužili vladu tražeći da se dokumenta objave.
Tužilaštvo za organizovani kriminal nikada nije istražilo ovaj sumnjiv posao.
Bonus video:
