U BiH više od 32.000 ljudi ostalo bez posla zbog epidemije

Uslužne djelatnosti, umjetnost i zabava područja su koja su najviše pogođena epidemijom ali su se negativni učinci osjetili u gotovo svim drugim privrednim granama i društenim djelatnostima

2095 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Najmanje 32.000 ljudi dobilo je otkaz u Bosni i Hercegovini otkako je izbila epidemija koronavirusa, a poslodavci najavljuju da bi bez radnog mjesta moglo da ostane još desetine hiljada zaposlenih, pišu lokalni mediji.

Prema zbirnim podacima Agencije za statistiku BiH u Federaciji BiH od sredine marta do 20. jula otpušteno je više od 23.000 radnika dok je u Republici Srpskoj bez posla ostalo njih nešto više od 9.000, prenijela je Hina.

Ti podaci međutim nisu potpuni jer u BiH poslodavci često ne prijavljuju zaposlene niti im uplaćuju doprinose, a pretpostavka je da je upravo među takvima najveći broj onih koji su ostali bez posla.

Uslužne djelatnosti, umjetnost i zabava područja su koja su najviše pogođena epidemijom ali su se negativni učinci osjetili u gotovo svim drugim privrednim granama i društenim djelatnostima. Portal buka.ba navodi da su samo iz Udruženja poslodavaca u trgovini i turizmu RS najavili da će morati da otpuste najmanje 15.000 svojih radnika ako im država ne pomogne.

Gotovo 90 odsto prevozničkih usluga u domaćem i međunarodnom saobraćaju mjesecima je blokirano a nema ni naznaka moguće normalizacije poslovanja u ovom sektoru.

Drvna, mašinska, metalska, tekstilna i prerađivačka industrija rade sa 30 do 50 posto kapaciteta.

Svjetska banka prognozirala je da će potrošnja u BiH zbog epidemije pasti za 3,5 do 6,7 odsto a između 35.000 i 85.000 ljudi u toj zemlji moglo bi postati siromašno.

Njih do 60 odsto neće biti obuhvaćeno nikakvim programom državne pomoći jer je riječ o neprijavljenim radnicima koji ostaju bez posla ili dijela primanja pa ne ispunjavaju uslove za bilo kakvu naknadu ili pomoć.

Prije pandemije je siromaštvo među radnicima u sektorima koji su najviše pogođeni krizom iznosilo oko devet odsto a sada bi moglo biti povećano na 11 do 15 odsto, procjena je Svjetske banke.

Bonus video: