Četrnaestogodišnji Amim Hzam iz Iraka posljednje dvije godine sa porodicom pokušava da iz Bosne i Hercegovine uđe u Hrvatsku, koja je članica Evropske unije. U jednom pokušaju prije godinu dana, njegova majka i sestra uspjeli su da prođu. Nakon toga su stigli u Njemačku. Međutim on, njegov otac i još dvoje djece je uhvatila hrvatska policija i vratila u Bosnu.
Ova porodica je među 8000 migranata iz Azije, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike zaglavljenih u Bosni, koja je od početka 2018. godine postala tranzitna tačka za one koji žele da stignu u bogatije države EU. Sve je teže preći granicu EU, a siromašna Bosna je postala ćorsokak, dok etnički podijeljena vlada ne može da se nosi sa problemima migranata. Usljed koronavirusa EU je zatvorila granice i raspršila nade migranata da će ući na teritoriju bloka i zatražiti azil.
Sada Hzam i njegovi brat i sestra uče njemački jezik, i rastuže se svaki put kada ih majka pozove iz Njemačke i plače. „Potrebni su mi mama i škola, ali hrvatska policija kaže: Žao nam je vratite se u Bosnu“, kazao je Hzam. Mnogi migranti pričaju o brutalnosti hrvatske policija koja ih često nasilno vraća u Bosnu gdje su prinuđeni da žive u nezamislivim uslovima u šatorima u šumama ili u kućama i fabrikama uništenim u ratu 1990-ih.
Delegacija italijanskih evroposlanika, iz parlamentarne grupe Socijalista i demokrata, prošle subote je boravila u Zagrebu. Oni su pokušali da obiđu granicu sa BiH, ali ih je u tome spriječila hrvatska policija. „Ovo je ozbiljan čin, bez presedana“, kazali su poslanici graničarima dok su novinari lista „Avenire“ snimali incident. „Šta je iza te granice? Šta to želite da sakrijete od nas?"
Hzamova porodica živi u kući u blizini graničnog grada Velika Kladuša, koja pripada Bosancu koji živi u inostranstvu i koji je u dogovoru sa lokalnom humanitarnom organizacijom pristao da im pruži sklonište. Porodica ne napušta kuću u strahu od maltretiranja pojedinih mještana koji ne žele njihovo prisustvo u selu. „Osuđuju ih kada izađu, te kuće su zapravo njihova mjesta za sakrivanje“, kazala je za Rojters Zehida Bihorac Odobašić, učiteljica i aktivistkinja koju migranti zovu „majka“. Ona je Hzamovoj porodici donijela hranu i školski pribor i pomogla im je da se smjeste.
„Ne možemo da izlazimo vani, samo sjedimo u kući“, kazao je Hodžat, migrant iz petočlane avganistanske porodice koja boravi u sličnom smještaju, objašnjavajući da bi mogli imati problema sa mještanima i policijom. Čak je i Bihorac Odobašić izložena verbalnim i fizičkim napadima mještana zbog toga što pomaže i brani migrante. Ona kaže da policija ignoriše njene žalbe.
Prošlog novembra, UN ekspert za ljudska prava pozvao je bosansku vladiu da istraži „kampanju klevetanja i prijetnje smrću“, protiv Bihorac Odobašić i da u skladu sa međunarodnim standardima privede pravdi odgovorne. Nikakva reakcija nije uslijedila, navodi britanska agencija.
„Ovdje i sada svjedoci smo apsolutnog kršenja ljudskih prava“, kazala je Bohorac Odobašuć za Rojters iz šatorskog naselja u šumi prekrivenog snijegom, gdje oko 50 ljudi pokušava da se ugrije u vrećama za spavanje. EU je u više navrata pozivala bosanske vlasti da obezbijede smještaj za najmanje 1000 ljudi koji spavaju vani tokom zime. Od početka 2018. godine, EU je obezbijedila preko 88 miliona eura kako bi pomogla Bosni u migrantskoj krizi.
Bonus video:
