Novi politički savez je jedini način za rušenje “ogromnog zida korupcije” na Kosovu, poručili su vodeći kandidati za funkcije premijera i predsjednika uoči današnjih vanrednih parlamentarnih izbora.
Ankete su pokazale da će stranka Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija osvojiti najviše glasova, između 45 i 55 odsto među etničkim Albancima. To bi bilo skoro dvostruko više nego što je osvojila 2019, iako će joj i dalje biti potreban partner da bi vladala.
Na listi Samoopredjeljenja je i vršiteljka dužnosti predsjednika Kosova, Vjosa Osmani.
Smanjenje nezaposlenosti i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije su najveći izazovi sa kojima će se suočiti nova vlada. U najsiromašnijoj državi Zapadnog Balkana, svaki treći stanovnik je nezaposlen. Prema podacima Svjetske banke, pandemija koronavirusa je usporila ekonomski rast za 4,5 odsto 2020.
Kurti i Osmanijeva potiču iz različitih tradicija i stranaka, ali su poručili da dijele riješenost da prekinu endemsku zarobljenost države od korumpirane elite.
Kurti (45) je ljevičar i usredsređen je na zapošljavanje i pravdu, posebno za mlade. Skoro polovina Kosovara je mlađa od 30 godina.
Osmanijeva (38), majka bliznakinja koja tečno govori četiri jezika, bila je u Demokratskom savezu Kosova (DSK) desnog centra, i rijetki je ženski glas na političkoj sceni Kosova. Postala je vršiteljka dužnosti predsjednika Kosova kada je Hašim Tači primoran na ostavku i pozvan u Hag zbog optužbi za ratne zločine. Ona je simbol nove generacije kosovskih političara koji nisu igrali aktivnu ulogu u ratu krajem 1990-ih.
Na Kosovu su dvije decenije na vlasti stranke predvođene bivšim separatističkim borcima. Kurti otvoreno optužuje staru gardu bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova koji su postali političari, da su se obogatili na račun Kosova.
Kurti je rekao da, u slučaju da bude izabran za premijera, želi da Osmanijeva bude imenovana za predsjednicu.
Osmanijeva poručuje da ona i Kurti znaju šta je potrebno Kosovu.
“Najveća prepreka pred nama je ogroman zid kriminala i korupcije. Da bismo ga srušili, moramo udružiti snage. Možda smo imali razlika u prošlosti, ali nas je ujedinilo nešto puno jače, a to je borba protiv glavnog unutrašnjeg neprijatelja naše zemlje - zarobljenosti države. Nama ne nedostaju institucije za borbu protiv korupcije, nego politička volja. Kada su političari na vrhu korumpirani, to prodire kroz sistem”, izjavila je Osmanijeva za “Gardijan”.
Velika podrška mladih
Ona tvrdi da većinu birača manje interesuje ideologija ili predizborn obećanja, nego to da ih predvode nepotkupljivi.
“Korupcija je ogromna, ali je koncentrisana na vrhu, vjerujemo da je možemo pobijediti. Mnogi ljudi propagiraju slobodno tržište, ali u praksi dobijamo oligarhe i kartele, i industrije rezervisane za staru gardu”, kazao je Aljbin Kurti.
On ističe da nedostatak vladavine prava odvraća investitore. Država od 1,8 miliona stanovnika ima ogromnu dijasporu i kvalifikovanu radnu snagu sa malobrojnim odgovarajućim radnim mjestima. “Zašto je makjato tako dobar na Kosovu? Zato što ga prave oni koji su magistrirali sociologiju”, ispričao je Kurti vic. Prihodi iz dijaspore dostižu 1,5 milijardi eura godišnje, dok državni budžet iznosi 2,5 milijardi.
Fejsbuk kampanja je donijela Samoopredjeljenju veliki podršku među mladima, uključujući mnoge koji su pošli u inostranstvo da traže posao.
Faton Bikmeti (27) je došao iz Francuske da glasa.
“Bilo bi dobro osloboditi se lopova. Nadamo se da će ljudi iz Samoopredjeljenja učiniti nešto, zato smo došli iz inostranstva da glasamo”, rekao je za Rojters.
Obećali milijarde za oporavak ekonomije
Glavni kandidati za premijera su obećali milijarde dolaza za oživljavanja ekonomije, što bi moglo biti biti teško obezbijediti.
Aktuelni premijer Avdulah Hoti je rekao da će najmanje milijarda dolara stići iz obećanja SAD kao dio ekonomskog sporazuma sa Srbijom koji je u septembru potpisan u Bijeloj kući.
“Imamo ambiciozan ekonomski program koji će otvoriti hiljade novih radnih mjesta”, rekao je Hoti.
Kurti je poručio da bi vlada na čelu sa Samoopredjeljenjem sprovela “višestruke reforme kako bi se izvukla iz višestruke krize”.
Samoopredjeljenje će možda udružiti snage sa trenutno vladajućim DSK, opozicionom Demokratskom partijom Kosova ili Alijansom za budućnost Kosova (ABK).
DPK će vjerovatno igrati veliku ulogu u postizbornoj kombinatorici. Pored Tačija, lider DPK i bivši i predsjednik parlamenta, Kadri Veselji, u Hagu čeka suđenje za ratne zločine.
Odlučujući faktor mogla bi biti ABK bivšeg premijera Ramuša Haradinaja.
Analitičari, međutim, predviđaju promjenu u političkoj eliti.
“Oni koji su vladali Kosovom u posljednjih 20 godina biće izbačeni iz političkog života na Kosovu i imaćemo nove političare”, rekao je Rojtersu Nedžmedim Spahiu, 55-godišnji profesor iz Mitrovice.
Kurti očekuje većinu
Kurti je poručio da neće formirati nikakvu postizbornu koaliciju, i da je njegov cilj da osvoji više od polovine poslaničkih mjesta u parlamentu.
“Pobjeda je 61 poslanik i više. Potrebna nam je parlamentarna većina jer nećemo formirati koalicije poslije izbora, sklopili smo je prije izbora, Vjosa Osmani i ja”.
Naim Rašiti, izvršni direktor Balkanske grupe za istraživanje politika, smatra da će se Kurti suočiti sa istim dilemama kao njegovi prethodnici u vezi sa tim kako učvrstiti nezavisnost Kosova.
Osmanijeva je nedavno u intervjuu za CNN izjavila je da je Kosovo krenulo u dijalog sa Srbijom ne ostavljajući nijedan “kamen spoticanja”, dok Srbija još poriče zločine koje je počinila na Kosovu, ne traži oproštaj i ne izvodi okrivljene pred lice pravde.
Istakla je da je za Kosovo preduslov dijaloga pravda za žrtve, ali da još “nijedna osoba koja je počinila zločin, bilo da je u pitanju srpski policajac ili vojnik, nije izvedena pred lice pravde”, dok Srbija ipak i dalje napreduje ka Evropskoj uniji.
Upitana o Hašimu Tačiju, Osmanijeva je rekla da “prije svega ne može da se postavlja znak jednakosti sa onim što je Srbija uradila, jer su to bili zločini pod plaštom države”.
Sa Srbijom nema kompromisa
Brojni pregovori o odnosima sa Srbijom pod pokroviteljstvom EU i SAD nisu doveli do kompromisa koji bi omogućio Kosovu da se priključi međunarodnim organizacijama poput Ujedinjenih nacija i NATO.
Pobjeda Samoopredjeljenja, koje je kategorično da ne može biti kompromisa sa Srbijom, komplikovala bi napore Zapada da izdejstvuje rješenje spora, koji je kamen o vratu Kosova tokom 13 godina nezavisnosti.
Nastavak pregovora o normalizaciji odnosa nije se visoko kotirao u programu bilo koje stranke uoči izbora. Kurti je ponovio da je priznavanje nezavinosti Kosova uslov za bilo kakav sporazum.
“Nema drugog izbora do uzajamnog priznavanja između naše dvije zemlje,” poručio je Kurti, koji je prošle godine 50 dana predvodio krhku vladajuću koaliciju.
Haradinaj kaže da Kosovo ne bi trebalo da bude talac dogovora sa Srbijom. On je više puta najavio organizovanje referenduma o ujedinjenju sa Albanijom.
Prijetnja za javno zdravlje
Građani danas između 1.079 kandidata biraju 120 poslanika u novom sazivu parlamenta. Liste kandidata podnijele su 21 politička partija, pet građanskih inicijativa i dvije koalicije.
Četiri najveće stranke Albanaca - Samoopredjeljenje, DSK, DPK i ABK, predale su liste sa po 110 kandidata za poslanike.
Na čelu liste Samoopredjeljenja prilikom podnošenja prijave bio je Kurti, ali je njemu kandidatura za poslanika zabranjena zbog odluke Ustavnog suda Kosova da se ne mogu kandidovati osobe koje su u periodu od tri godine prije izbora osuđene za krivično djelo. Kurti je u drugoj polovini 2018. osuđen na uslovnu kaznu zatvora. On je, ipak, kandidat svoje stranke za premijera.
Prvi na listi DSK je aktuelni premijer Hoti, koji je i kandidat za premijera. Listu ABK vodi Haradinaj, ali je on, prema odluci organa stranke, kandidat za predsjednika Kosova. ABK nije istakla kandidata za premijera.
Na čelu liste Socijaldemokratske incijative je njen lider Fatmir Ljimaj.
Među 28 lista su i tri sa kandidatima koji predstavljaju srpsku zajednicu. To su Srpska lista, koja je prijavila 20 kandidata, Srpski demokratski savez (SDS) i Građanska inicijativa “Za slobodu pravdu i opstanak” (GI SPO).
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je kosovske Srbe da glasaju za Srpsku listu.
Na izborima učestvuju i stranke i koalicije koja predstavljaju tursku, bošnjačku, goransku, romsku i aškalijsku zajednicu na Kosovu.
Za manjinske zajednice u kosovskom parlamentu je rezervisano 20 mjesta, od toga deset za srpsku, i deset za ostale zajednice.
Savjet za odbranu ljudskih prava i sloboda sa sjedištem u Prištini upozorio je da su današnji izbori ozbiljna prijetnja za javno zdravlje zbog okupljanja tokom desetodnevne kampanje. Političke stranke nisu poštovale mnoge od epidemioloških mjera.
Na Kosovu je od kovida-19 umrlo 1.500 osoba, a prijavljeno je oko 63 hiljade slučajeva zaraze. Ovog mjeseca je zabilježen značajan pad u odnosu na dvostruko ili trostruko veće cifre prije mjesec dana.
Bonus video:
