Lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije kritikovali su Brisel zbog sporog tempa proširenja Evropske unije i obećali da će nastaviti s planom za slobodnu putničku i poslovnu zonu između svojih država, dok čekaju da ih blok primi.
Oni su za britanski “Fajnenšl tajms” kazali da će danas otkriti detalje te inicijative.
“Znamo da postoji zamor od proširenja u EU. Moramo vidjeti šta možemo da uradimo za sebe (umjesto toga), šta možemo da uradimo za naš narod, kako da proširimo naša tržišta”, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Mini Šengen je zajednička inicijativa Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije iz 2019. i odnosi se na slobodan protok robe, kapitala i ljudi. Poziv za priključenje upućen je i Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev izrazio je frustriranost zato što “EU ne ispunjava” svoja obećanja i dodao: “Moramo ubrzati praktične benefite za naše građane”.
Njegov albanski kolega Edi Rama uporedio je saradnju s Briselom s dramom Semjuela Beketa “Čekajući Godoa” u kojoj dva muškarca vode često apsurdne razgovore čekajući dolazak nekoga ko nikad neće doći.
Balkanski Mini Šengen, po uzoru na bezgranični režim EU, biće zvanično predstavljen danas, piše FT. Obuhvatiće postepeno ublažavanje ograničenja putovanja, brže “zelene trake” na granicama, skraćeno vrijeme čekanja za teretna vozila i brži pristup radnim dozvolama.
Vučić je najavio da će na regionalnom ekonomskom forumu u Skoplju biti promijenjeno ime inicijative, “jer nemamo veze sa Šengenom”.
Zona koja bi, prema Vučićevim riječima, trebalo da bude primijenjena prije kraja godine, ostaje otvorena i za Kosovo. Priština se u septembru 2020. Vašingtonskim sporazumom o ekonomskoj normalizaciji odnosa s Beogradom takođe obavezala da će se pridružiti projektu, ali vlada na čelu s Aljbinom Kurtijem u svom programu ne govori o tome, već navodi da će Kosovo “zastupati nezavisan stav o regionalnoj saradnji”, kao i da će “zastupati interese zemlje i građana u različitim formatima regionalne saradnje”.
Vučić je rekao da Balkan više ne može da čeka da ga EU ujedini, navodi FT. List ističe da države regiona moraju da ostvare značajan napredak da bi ušle u EU, poput izbornih, pravosudnih i ekonomskih reformi, ali da one takođe osjećaju da je “taj zvanični put postao previše glomazan”. Podsjeća da je Vučić došao na vlast na platformi zagovaranja ulaska u EU, ali da je, poput svojih kolega, sve više frustriran tim blokom.
Cilj male Šengen zone bio je da promijeni narativ regiona, i na unutrašnjem planu, da ublaži etničke tenzije, i na spoljašnjem, da apeluje na članstvo u EU i dodatne investicije, rekao je Vučić.
“Kad ljudi imaju veće plate..., misliće na bolji život, a ne na sjenke iz prošlosti”, izjavio je on za FT.
Zaev: EU neka se javi kad odluči
Zaev je rekao da je Brisel iznevjerio region. Sjeverna Makedonija je primljena u NATO prošle godine, nedugo nakon što je promijenila ime da bi udovoljila Grčkoj, ali EU još nije otvorila pristupne pregovore sa Skopljem.
On je u utorak ponovio da je njegova zemlja ispunila kriterijume za početak pregovora i da EU treba da se javi kad odluči da ih započne.
“Ja sam rekao, to je posao EU. Kada odluče da produžimo taj proces, neka nam se jave. Mi u međuvremenu produžavamo s evropeizacijom ovdje”, rekao je Zaev novinarima.
On je tako odgovorio na pitanje šta misli o izjavi predsjednika Bugarske Rumena Radeva da u Sjevernoj Makedoniji postoji sistemsko narušavanje ljudskih prava građana bugarskog porijekla i da Skoplje samo misli da ispunjava kriterijume za početak pregovora s EU.
Zaev je istakao da “cio svijet u superlativma govori o načinu realizacije jednog i jednakog društva za sve” u Sjevernoj Makedoniji.
Rama je rekao da napreduju bez drugih balkanskih država kako bi “dali primjer i da se ne bi zaglavili u maloj karikaturi EU, gdje je za sve potreban konsenzus i svako može blokirati putem veta”.
Evropska komisija, koja predvodi proces procjene napretka ka članstvu u EU, saopštila je da podržava napore u cilju integrisanja svih šest zemalja zapadnog Balkana u zajedničko regionalno tržište, slično jedinstvenom tržištu EU, uz primjenu pravila i standarda bloka. “Krajnji cilj, pristupanje EU, nije se promijenio”, saopštio je portparol komisije.
Što se tiče sporog tempa pridruživanja EU, EK je saopštila da poziva nacionalne vlade da “što prije” krenu naprijed s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, za koje se prošle godine očekivalo da počnu pregovore.
Odlazak Merkel dodatno slabi nade
Vlade EU su dale zeleno svjetlo za obje države prije duže od godinu, ali su poručile Albaniji da mora sprovesti dodatne demokratske reforme da bi pregovori počeli.
Od prošlog novembra, Bugarska blokira početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom u okviru spora povezanog s jezikom i istorijom.
FT piše da je, čak i ako pregovori počnu, politička volja za proširenja EU veoma slaba u glavnim članicama bloka, naročito zato što njemačka kancelarka Angela Merkel - pristalica integracije Balkana - napušta političku scenu nakon izbora u septembru.
Sva tri balkanska lidera su istakla da, dok čekaju na EU, SAD su dale punu podršku njihovim naporima, navodi britanski dnevnik.
“Balkan kakav imamo danas je možda najsvjetliji - ako ne i jedini svijetli - primjer američke spoljne politike,” rekao je Rama. “Slobode koje danas uživamo na Balkanu... su prije svega njihovo čedo.”
Raste privlačnost drugih partnera
Makedonija je kandidat za članstvo u EU već 16 godina, Srbija devet, a Albanija sedam. FT navodi upozorenja analitičara da bi, kako prolazi vrijeme, mogla rasti privlačnost drugih potencijalnih partnera.
“Pored Kine i Rusije, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati su takođe aktivni u regionu”, rekao je Ivan Vejvoda, visoki saradnik Instituta za društvene nauke u Beču.
On je dodao da bi EU zbog toga trebalo da bude svjesna da je ostavila prostor za ulazak tih zemalja i da ona mora biti efikasnija.
Bonus video:
