Nakon posjete Srebrenici, i neposredno uoči odlaska sa funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Valentin Incko je izdao dekret kojim se zabranjuje negiranje genocida.
To pitanje još dijeli BiH i mnogi Srbi i dalje poriču da ubistvo više od osam hiljada muslimanskih muškaraca i dječaka predstavlja genocid, uprkos nekoliko međunarodnih presuda.
”Savjest mi je nalagala da iskoristim Bonska ovlašćenja i nametnem taj zakon”, rekao je Incko (72) za “Fajnenšl tajms”, misleći na ovlašćenje njegove bivše kancelarije da nameće važne zakone ili smjenjuje zvaničnike koji krše mir.
FT podsjeća da je akcija austrijskog diplomate izazvala iscrpljujući spor u BiH i pogoršala složenu situaciju šire na Balkanu, “krhkom regionu gdje se EU sa Rusijom i Kinom bori za uticaj”.
Od Inckove odluke u julu, srpski članovi predsjedništva BiH bojkotuju vladu, tvrdeći da zabrana predstavlja ograničavanje slobode izražavanja.
Odluka predstavnika Republike Srpske da bojkotuju institucije BiH podrila je napore poput odgovora na pandemiju koronavirusa - (BiH ima najnižu stopu vakcinacije u Evropi), kao i osnovno funkcionisanje, poput usvajanja budžeta za narednu godinu.
Blokada institucija takođe dovodi u sumnju jedinstvo BiH “u vrijeme kada je srpski nacionalizam u usponu, a RS glasnije priča o tome da želi da se otcijepi”, piše FT.
Incko je rekao da je očekivao takvu reakciju na svoju odluku, ali da je bilo važnije usklađivanje BiH sa zakonodavstvom EU, koje zabranjuje poricanje genocida.
”Šta je rizičnije za budućnost zemlje, glorifikovanje ratnih zločinaca kao očeva osnivača Republike Srpske ili velika, ali privremena halabuka?” rekao je Incko.
Inckov nasljednik Kristijan Šmit, 64-godišnji bivši njemački ministar, suočen je sa izazovom da zaštiti zabranu poricanja genocida i istovremeno osigura da BiH ima funkcionalnu vladu. On je u prvom intervjuu za međunarodne medije rekao da se zabrana genocida neće mijenjati.
”Ne vidim da bilo ko dovodi u pitanje sadržaj zakona”, rekao je.
Šmit je izjavio da je bojkot administracije BiH pogrešan politički pristup i da ga brine “nefunkcionalnost” vlade.
On, međutim, nastoji da izbjegne svaljivanje kolektivne krivice, poručujući da zabrana poricanja genocida ne može biti usmjerena protiv naroda, samo protiv pojedinaca.
EU je potreban plan B
Podovom današnjeg samita Evropske unije i lidera zapadnog Balkana u Sloveniji, gdje će proširenje bloka biti jedna od glavnih tema, FT piše da EU nastoji da ostavi vrata otvorena za region, ali da se ne usuđuje da daje konkretna obećanja. Predlog Slovenije, koja trenutno predsjedava blokom, da svih šest država zapadnog Balkana budu primljene do 2030, šokiralo je nekoliko država članica, objavio je britanski list.
”Mnogi građani regiona doživaljavaju EU proces kao mrtav”, kazala je Majda Ruge iz Evropskog savjeta za spoljne odnose u Berlinu.
Ona smatra da je potreban plan B, uključujući “druge oblike uticaja da bi se spriječio raspad centralne vlade”. Dodala je da bi dopuštanje da se to dogodi bilo “poniženje” za EU.
Šmit je takođe morao da brani svoju funkciju pošto su njegovo imenovanje osporile Rusija i Kina, koje smatraju da Kancelarija visokog predstavnika (OHR) više nije neophodna za očuvanje mira na Balkanu.
Iz ruskog ministarstva spoljnih poslova su kazali za FT da je OHR “ponižavajući spoljni protektorat” koji “stvara probleme i podriva mir i stabilnost”. Portparolka Marija Zaharova je izjavila da je imenovanje Šmita “nelegitimno” jer je bilo potrebno odobrenje svih potpisnika Dejtona.
Rusija je takođe optužila Incka da je deklaracjom o zabrani poricanja genocida “napao čitav srpski narod”.
Rusija želi region izvan EU i NATO-a
Analitičari su kazali za FT da Rusija želi da zadrži države zapadnog Balkana izvan EU i NATO.
Rusija želi da “ostavi BiH onakvu kakva je - kao državu kojom je nemoguće vladati i gdje etničke grupe blokiraju jedna drugu,” smatra Maksim Samorukov iz Karnegi centra u Moskvi. “A pošto je njome nemoguće vladati, ne može se pridružiti NATO-u. To je jedini cilj Rusije u Bosni”.
Laslo Markus, bivši diplomata u regionu i istraživač na mađarskom Institutu za spoljnu politiku, kaže da je povećan i uticaj Kine na zapadnom Balkanu nakon investicija od više milijardi eura.
Šmit je rekao da su jedinstvo i stabilnost BiH najvažniji, ali da zahtijevaju čvrstu podršku međunarodne zajednice. Poručio je da se struktura upravljanja BiH neće mijenjati.
Bivši ministar poljoprivrede Njemačke je rekao da ima iskustvo bavljenja prošloću svoje zemlje i naveo postkomunistčko ponovno ujedinjenje kao primjer da su “čuda moguća”.
”Dolazim iz zemlje koja, nažalost, ima puno iskustva sa ratnim zločincima i ratnim zločinima. Znam kako se može ući u novu dimenziju saradnje sa susjedima”, rekao je Šmit.
Bonus video:
