Proširenje je bez sumnje cilj Evropske unije, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, pohvalivši veliki napredak u reformama koje su ostvarile zemlje Zapadanog Balkana.
Ursula fon der Lajen je po završetku samita EU-Zapadni Balkan na Brdu kod Kranja rekla da je poruka Komisije veoma jasna, a to je da je Zapadni Balkan dio iste Evrope kao i EU, a da deklaracija usvojena na samitu jasno pokazuje posvećenost EU proširenju i spremnost da ide naprijed.
"Dijelimo istu istoriju, interese, vrijednosti i ubijeđena sam istu sudbinu. EU nije kompletna bez Zapadnog Balkana i moja Komisija će učiniti sve napore da proces proširenja napreduje. Želimo Zapadni Balkan u EU. Nema sumnje da je naš cilj proširenje", izjavila je fon der Lajen na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i premijerom Slovenije Janezom Janšom.
Dodala je da je Ekonomski i investicioni plan u srži angažovanja EU u regionu i da je sada fokus na razvoju regionalnog zajedničkog tržišta.
Predsjednica EK je rekla da su države Zapadnog Balkana ostvarile veliki napredak u reformama, a da je tokom nedavne posjete regionu osjetila "nestrpljenje i frustraciju" zbog sporog procesa evropskih integracija.
"Jasno je da naši partneri na Zapadnom Balkanu sprovode važne reforme. Postoji veliki vidljivi napredak, puno se promijenilo na bolje i treba da ostanu na tom putu", rekla je fon der Lajen, izdvojivši kao najvažnije reforme u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobodi medija i ekonomiji.
U međuvremenu, dodala je, i EU mora da ispuni svoje obaveze kako bi sačuvala kredibilitet.
"Nepostojanje odluke da se otvore pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom ugrožava naš položaj i uticaj u regionu", kazala je predsjednica EK, izrazivši uvjerenje da će Sofija i Skoplje uspjeti da nađu rješenje.
Fon der Lajen je rekla da je "dogovor Srbije i Kosova o registarskim tablicama, postignut uz posredovanje EU, odlična poruka regionu da je za pregovaračkim stolom moguće naći rješenja čak i u teškim situacijama".
Na samitu je, kako je rekla, velika većina lidera izrazila podršku procesu proširenja, "čak i oni najskeptičniji".
Takođe su donijete važne odluke o akcionom planu za Zelenu agendu Zapadnog Balkana, inovacionu agendu i smanjivanju cijena rominga između EU i Zapadnog Balkana.
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je da region Zapadnog Balkana ima stratešku važnost za Evropsku uniju i da je na današnjem samitu istaknuto da su sada prioriteti sprovođenje reformi, investicije i rješavanje postojećih sporova.
"Ako želimo da budemo efikasniji i odlučniji moramo da uzmemo u obzir situaciju u ovom regionu i da viidmo kako možemo da ostvarimo konkretnije rezultate", rekao je Mišel, pozdravivši reforme koje su zemlje Zapadnog Balkana sprovele u ključnim oblastima – pravosuđu, vladavini prava i borbi protiv kriminala.
Mišel je rekao da je deklaracijom koja je usvojena na samitu potvrđena evropska perspektiva Zapadnog Balkana i da želi da radi na daljem napretku u procesu proširenja.
Mišel je istakao da postoji veza između potrebnih reformi u zemljama regiona i investicija i da je EK obezbijedila veliki novac da poveže Zapadni Balkan s prioritetima EU, Zelenom i Digitalnom agendom, i podstakne regionalnu saradnju, koja je sada ključna za budućnost.
"Investicije imaju i važnu ulogu da učine prisustvo EU u regionu vidljivim i da ljudi osjete koristi od partnerstva sa EU", rekao je Mišel.
Dodao je da EU želi da vidi napredak i po pitanju neriješenih pitanja iz prošlosti i prava manjina u različitim zemljama regiona, a da su za to potrebne političke odluke u tim državama.
Premijer Slovenije Janez Janša izjavio je da, iako u deklaraciji nema vremenskih odrednica, ovaj samit predstavlja prekretnicu i da je većina članica EU izrazila spremnost i volju da se u narednoj deceniji fokusira na evropsku perspektivu regiona.
Janša je rekao da se pregovarački proces mora voditi paralelno sa rješavanjem otvorenih pitanja, "kao što su između Srbije i Kosova ili Bugarske i Sjeverne Makedonije".
"Pregovarački proces olakšava rješavanje tih bilateralnih pitanja", rekao je Janša, dodajući da se određeni problemi moraju rješavati u okviru procesa proširenja, inače postoji rizik da budu samo kratkoročna rješenja.
Istovremeno, dodao je, institucije EU moraju da prođu kroz neke procese da bi bile efikasne ako dođe do proširenja.
"Nema druge dobre perspektive za region. Ako ova perspektiva ne bude osigurana, tragični događaji iz prošlosti se mogu ponoviti, a mislim da niko to ne želi da vidi", kazao je slovenački premijer.
Bonus video:
