"Avganistanski scenario kroz urušavanje BiH" – to je ono što bi, prema tvrdnjama pojedinih analitičara, moglo da se dogodi zbog odsustva reakcije Zapada u Bosni i Hercegovini (BiH).
Može li Eskobar da spriječi takav scenario?
Američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar razgovara tokom posjete Bosni i Hercegovini sa državnim, entitetskim i političkim zvaničnicima o aktuelnoj političkoj krizi koju analitičari ocjenjuju kao "najopasniju" od kraja sukoba devedesetih godina.
Eskobar sada poručuje da "u BiH neće biti rata" i da je „otvorena mogućnost za povlačenje svih odluka koje se odnose na prenos nadležnosti", ali je Milorad Dodik (srpski član Predsjedništva BiH), odmah nakon sastanka sa američkim izaslanikom, najavio nastavak "vraćanja nadležnosti" entitetu Republici Srpskoj.
Konstatujući da Ustav BiH nije promijenjen u skladu sa sprovedenim reformama, rekao je da "reforma ne može biti iznad Ustava".
"BiH nema pravo na odbranu i formiranje odbrambenih struktura, nema pravo na fiskalni sistem, nema pravo na sud i nema pravo na obavještajnu službu. U Ustavu piše da to pripada entitetima i mi ćemo to vratiti", kaže Dodik.
"Neizbježne sankcije" niko još ne spominje
Dodik je zaista govorio i o Oružanim snagama BiH "smanjenog kapaciteta", kako one ne bi postale "dominantno muslimanske".
Za analitičare s kojima je DW razgovarao to je Dodikov pokušaj "izvlačenja" iz neugodne situacije u koju je sam sebe doveo.
Novinar agencije Hina, Ranko Mavrak kaže da bi Dodik mogao da plati podjednaku cijenu, bilo da istraje u svojim namjerama, bilo da od njih odustane.
"Ako istraje, sankcije su nezbježne, jer je sve drugo katastrofa, ponavljanje avganistanskog scenarija kroz urušavanje BiH kao države uz puko posmatranje Zapada. Ako odustane, ispašće politička kukavica kojoj je najvažnija sopstvena koža", tvrdi Mavrak za DW.
On vjeruje da bi u narednim danima moglo da bude još Dodikovih predloga poput "polukompromisa" kojima se predlaže smanjenje umjesto ukidanja Oružanih snaga BiH, "a sve u cilju razvlačenja krize koliko god je to neophodno da bi dobio naredne izbore. I tu je ključ: Dodik može bez svega, samo ne može bez vlasti od koje je postao zavisnik", zaključuje Mavrak.
Glasan u Americi, miran pred Dodikom
Eskobar, koji je uoči dolaska u Sarajevo primjetno oštrijim tonom govorio da Dodik jednostranim vraćanjem nadležnosti "štiti svoju moć i bogatstvo", nije spominjao sankcije u obraćanju javnosti nakon susreta u Predsjedništvu BiH.
Poslije odvojenih razgovora sa članovima Predsjedništva Željkom Komšićem, Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom, Eskobar se susreo i sa predstavnicima ostalih nivoa vlasti u BiH i Federaciji BiH.
"Sjedinjene Američke Države sa svojim partnerima neće dozvoliti i spriječiće bilo koju vrstu pokušaja unilateralnog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i otimanja državnih nadležnosti. SAD sa svojim partnerima neće dozvoliti i spriječiće bilo koju vrstu potencijalnih sukoba i rata u BiH", rekli su Eskobarovi sagovornici, prenoseći riječi američkog izaslanika.
Američki trud u reformi odbrane uzaludan?
No, RS je već preduzela "unilateralne" korake u procesu "vraćanja nadležnosti" i poništavanju zakona visokih predstavnika.
"Inckov zakon" o zabrani negiranja genocida poništen je na području tog entiteta, usvojen je zakon o entitetskoj Agenciji za lekove iako već postoji državna, a najavljeno je i jednostrano vraćanje nadležnosti u još pet oblasti, među kojima i odbrane, u čiju su reformu upravo Amerikanci uložili velika finansijska i materijalno-tehnička sredstva.
Regionalni urednik BIRN-a Srećko Latal veruje da je Eskobarova poseta BiH „očigledan pokazatelj“ intenziviranja američkih diplomatskih aktivnosti. Zbog „kolebljivosti“ oko Oružanih snaga BiH, Latal smatra da bi Dodik možda i mogao da „zaustavi svoj plan“, ali podseća da je sličnih situacija bilo i ranije.
Niko ne želi rat, ali je situacija ozbiljna
"Dodik i drugi političari u BiH u ovakvim situacijama malo popuste, pa zategnu – u zavisnosti od intenziteta pritiska međunarodnih aktera. Još je rano za konačne zaključke i moraćemo da sačekamo da Dodik i Eskobar finalizuju dogovore, a i ostali moraju da iznesu svoje stavove. Trebalo bi imati u vidu i da je za utorak (9.11.) ili sredu (10.11.) najavljen susret članova Predsjedništva BiH s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom", podsjeća Latal za DW.
Erdogan je, u međuvremenu, izjavio da "Turska neće dozvoliti da se u BiH ponove patnje iz devedesetih godina".
Mada su svi učesnici razgovora u Sarajevu saglasni u ocjeni da "neće biti rata u BiH", Latal podsjeća da kriza još nije riješena i da je pitanja rata ili mira u toj zemlji "jako osjetljivo".
"Jasno je da građani BiH ne žele rat. Ne žele ga ni međunarodni zvaničnici, ali bojim se da lokalni zvaničnici i dalje ne shvataju u potpunosti ozbiljnost situacije prouzrokovane političkim ratom koji vode srpske, hrvatske i bošnjačke partije", kaže Latal.
Nema podjele BiH mirnim putem
On nije potpuno uvjeren da je kriza zaustavljena posjetom Gabrijela Eskobara i smatra da će biti potreban dodatni angažman, ne samo SAD, već i Evropske unije, kako bi se uklonila šteta pričinjena institucijama BiH.
"To zavisi od spremnosti Amerike i Evrope da pomognu, ali i od toga da li će li Rusija, Kina i Turska prestati da koriste BiH i Balkan kao monetu za potkusurivanje regionalnih i globalnih odnosa. Nažalost, još nisam potpuno siguran da je put urušavanja BiH zaustavljen, ali sam siguran da se bilo koja opcija podjele BiH ne bi završila mirnim putem", zaključuje Latal.
Kako adekvatnih reakcija na jednostrane poteze Milorada Dodika još nema, "Rusija stabilno vodi", kaže urednik portala "Politički.ba" Sead Numanović sumirajući za DW posetu Eskobara BiH.
"Milorad Dodik svim sredstvima nastoji da sprovede politički blickrig i realizuje bar nešto od onoga što zagovara već 15 godina i na čemu sve intenzivnije radi. Korak po korak, sam crtajući i brišući ’crvene linije’, on ide prema komadanju BiH, otcjepljenju entiteta RS i prisajedinjenju sa Srbijom. Zapad sve to prati u ’nevjerici’, ometen sopstvenim brigama i pričama Dodikovih lobista“, upozorava Numanović.
Berlinski zid u BiH
Sagovornik DW podsjeća da Rusija "čvrsto stoji" iza Dodikovih leđa i da je sve što on radi "oprobana ruska metoda".
"Zapad se zamajava poluizjavama i pustim obećanjima, a zna se da će na kraju djelovati na osnovama faktičkog stanja. I tako Evropa danas ima rastući broj zamrznutih konflikta – od Kipra, do Moldavije. Što bi BiH bila izuzeta iz ruskih uspjeha?", pita Numanović.
Posjeta Eskobara BiH u fokusu je domaćih, ali i svjetskih medija.
Nakon prvog dana posjete, mediji u RS prenose tvrdnje zvaničnika bliskih SNSD da će RS poštovati važeći Ustav BiH, ali da ne može pristati na faktičko stanje koje je postignuto "pravnim nasiljem" visokih predstavnika i njihovih "grubih intervencija".
Analizirajući poruke američkog izaslanika i njegovih sagovornika u Sarajevu, internet-portal "Klix.ba" piše: "Sada kad znamo da neće biti rata, hoće li Dodik mirno nastaviti da formira ’dvije države’ pod jednim krovom?"
"Fajnenšel tajms" navodi da će "saučesništvo Zapada u politici etničkih podjela stvoriti nove probleme u BiH".
Mediji prenose i pitanje koje je Sabina Ćudić iz Naše stranke postavila Eskobaru tokom susreta u Sarajevu: "Da li se na entitetskoj granici u BiH pokušava sagraditi novi Berlinski zid?"
Bonus video:
