Nemojmo imati nikakvih iluzija da ćemo mi promijeniti stav Njemačke po pitanju Kosova, poručio je građanima 5. maja predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ova izjava uslijedila je dan nakon što je njemački kancelar Olaf Šolc rekao da će konačni sporazum između Beograda i Prištine morati da sadrži i priznanje Kosova.
Vučić insistira na kompromisnom rješenju sa Prištinom, ali je ponovo izbjegao novinarima da kaže koje bi kompromisno rješenje bilo prihvatljivo za Beograd.
"Mora da se pronađe kompromisno rješenje, a ne rješenje koje biste vi stoprocentno voljeli ili koje bi voljeli stoprocentno Albanci ili koje bi voljeli stoprocentno Srbi. Kompromisno rješenje je jedino koje će da očuva mir ovde u narednih 50 i 100 godina, a ne rješenje koje će nekome da bude nametnuto", rekao je Vučić.
On je tako odgovorio na pitanje o tome gdje je manevarski prostor za kompromis o nezavisnosti Kosova koje mu je uputila njemačka novinarka tokom zajedničke konferencije za medije sa njemačkom ministarkom odbrane Kristine Lambreht u Beogradu.
Vučić je, međutim, u svojim izjavama često isticao značaj Njemačke kao investitora i ekonomskog partnera, ali i političkog.
Da li je Šolcova izjava iznenađenje?
Da je priznanje Kosova dio dijaloga Beograda i Prištine evropski zvaničnici nisu do sada javno i otvoreno iznosili. Uglavnom se koristila formulacija da će dijalog morati da rezultira pravno obavezujućim sporazumom.
Bodo Veber, stručnjak za Balkan i viši saradnik Saveta za politiku demokratizacije u Berlinu kaže za RSE da jeste kancelar Šolc to eksplicitno rekao, ali da je poznato da je to bio stav Njemačke, kao i prethodne kancelarke Angele Merkel.
"Na neki način ovo je bilo samo potvrđivanje onoga što se već zna. Na drugoj strani ipak je to bila neka vrsta udarca za predsjednika Vučića da je to tako rečeno", ocenjuje Veber.
Izjava njemačkog kancelara nije iznenađenje ni za analitičare u Beogradu.
"Njemački zvaničnici su često govorili da ta normalizacija odnosa na kraju treba da znači deblokiranje Kosova na međunarodnom planu i otvorenu perspektivu članstva u Evropskoj uniji i NATO-u", kaže za RSE Stefan Surlić sa Fakulteta političkih nauka.
Ono što je nekoliko prethodnih godina izbjegavano da se kaže direktno i javno, izgovorio je njemački kancelar Olaf Šolc nakon susreta sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem. Šolc se 4. maja u odvojenim susretima sastao najpre sa Kurtijem, a potom i sa Vučićem.
Šolc je tokom zajedničkog obraćanja novinarima sa Kurtijem rekao da će sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine imati mnogo detalja, ali da će se tu naći i priznanje Kosova.
"Tu ima mnogo detalja, ali naravno da u to spada ono što je Njemačka već odavno učinila, a to je priznanje Kosova", naveo je Šolc.
Nakon razgovora sa Vučićem, Šolc nije pominjao priznanje već sveobuhvatni sporazum.
"Sva otvorena pitanja treba da se riješe u okviru dijaloga, to zahtjeva hrabrost i odlučnost i sve dogovorene obaveze moraju biti ispoštovane", rekao je Šolc.
I kosovski premijer Aljbin Kurti u svojim izjavama potencira da dijalog mora da se fokusira na međusobno priznanje, dok predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručuje da će Srbija "dati sve od sebe da se ide ka kompromisnom rješenju".
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije nije odgovorilo na upit RSE za komentar izjave njemačkog kancelara da dijalog sa Prištinom podrazumijeva i priznanje Kosova.
Šta poruka Berlina znači za Beograd?
Za zvanični Beograd, prema dosadašnjim izjavama, nezavisnost Kosova je neprihvatljiva. Taj stav dijeli i veći dio opozicije, prije svega nacionalno i desno orijentisane partije.
"Mislim da je to vrlo otežavajuća pozicija, prije svega za predsjednika Vučića", ocjenjuje politikolog Stefan Surlić.
"Domaća javnost nije pripremljena, ne samo za priznanje nego uopšte za proces dijaloga i normalizaciju odnosa Beograda i Prištine. Bilo kakav pomak u dijalogu Beograda i Prištine će se sada kritikovati, prije svega od nacionalističkih krugova, da se zna šta je finalni cilj a to je priznanje nezavisnosti Kosova", navodi Surlić.
Istraživanja pokazuju da je većina građana Srbije protiv nezavisnosti Kosova koje smatraju dijelom Srbije.
Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008. godine. Pregovori Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, uz posredstvo EU, počeli su 2011.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti predvode dijalog na najvišem političkom nivou, dok se o tehničkim pitanjima razgovori vode na nivou delegacija Beograda i Prištine.
Kurti i Vučić su se dva puta sastali u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa - posljednji put u julu prošle godine.
Šta znači uključivanje Nemačke?
Stručnjak za Balkan Bodo Veber ocjenjuje da još nije jasno da li sastanak njemačkog kancelara sa Kurtijem i Vučićem znači početak ozbiljnog angažmana Njemačke i resetovanja pregovora.
"Činilo se da je glavna motivacija kancelara Šolca da oživi Berlinski proces a za to mu je potrebno da se odblokira dijalog", navodi Veber.
Berlinski proces je inicijativa koju je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel pokrenula kako bi pomogla državama Zapadnog Balkana da postanu članice Evropske unije.
Politički analitičar iz Prištine Agon Maljići navodi za RSE da poruke njemačkog kancelara signaliziraju veću uključenost Njemačke u pregovarački proces između Kosova i Srbije.
Ipak, napominje da još uvek nije izvjestan konačni sporazum.
"Rano je... Vjerujem da će to zavisiti od odluka i koraka koje će strane preduzeti na budućim sastancima u okviru dijaloga", kaže Maljići.
Aljbert Krasnići iz nevladine organizacije Demokratija plus sa Kosova smatra da bi Njemačka i Francuska mogle da "poguraju" postizanje sporazuma, koji bi podrazumevao i međusobno priznanje.
"... jer su to zemlje unutar EU, koje nose veći teret. Bez njih je teško očekivati dogovor posredstvom nekih zvaničnika iz drugih zemalja, kao što je gospodin Miroslav Lajčak" smatra Krasnići.
Lajčak je od strane Evropske unije imenovan za specijalnog predstavnika u dijalogu Beograda i Prištine.
U međuvremenu nema najava kada će doći do narednog susreta Srbije i Kosova na najvišem političkom nivou u Briselu, što je bio cilj neformalne večere koju je 4. maja, na inicijativu njemačkog kancelara, u Berlinu organizovao Lajčak.
Bonus video:
