Rusija treba da pretvori Srbiju u rusku filijalu u Evropi i regionalni centar moći, piše u tekstu Pjotra Akopova, novinara prorežimske ruske agencije Ria Novosti, a prenosi portal Index.
Akopova, inače, nazivaju Putinovim trbuhozborcem, propagatorom, a nakon početka ruske invazije RIA novosti su greškom objavile njegov unaprijed pripremljeni komentar u kojem slavi "vraćanje Ukrajine, odnosno njeno vraćanje Rusiji".
U današnjem pod naslovom "Balkan - novi front rata sa Rusijom" Akopov podsjeća da Srbija nije uvela sankcije Rusiji i da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić uzaludno pokušavao da uvjeri Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku da propuste avion sa ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovim. Propali pokušaj Lavrova da dođe u Beograd zapravo je bio test za EU, tvrdi u tekstu.
Srbija i filijala i relativni centar moći
Rusija treba stalno da jača svoju prisutnost u Srbiji. Ne samo da ojača, nego što je više moguće proširi koristeći kako potencijale međusobne simpatije tako i zajedničke geopolitičke interese. Ne trebamo samo da nastojimo da Srbija postane naša filijala u Evropi - moramo joj pomoći da postane nezavisni centar moći u regiji. Da, relativni centar moći, ali onaj koje bi mogao da izdrži sve dok globalne promjene ne dovedu do novog odnosa snaga kako u Evropi tako i na svjetskoj pozornici", piše Akapov.
Navodi i da su kroz tri stoljeća aktivnih odnosa Rusija i Srbija doživjele toliko preokreta da nema razloga ne vjerovati da će i iz sadašnje krize izaći časno i jače nego što su u nju ušle.
"A, nema sumnje da će i Lavrov i Putin takođe letjeti u Beograd", zaključuje.
Piše i da reputacija Balkana kao "bureta baruta" nije ostala samo u prošlosti, kao i da bi se sadašnje granice u budućnosti mogle mijenjati. To je razlog zbog kojeg većina zemalja u regiji ulazi u NATO, a zatim i EU, tvrdi Akrapov.
"Zapad želi da uspostavi vojnu kontrolu nad regijom, ali ne želi da preuzme odgovornost za životni standard siromašnih zemalja sa nesigurnom budućnošću. To se prije svega tiče Bosne i Hercegovine, ali i Albanije sa Sjevernom Makedonijom, a još više Kosova sa neriješenim statusom", piše Akopov.
Beskorisno je zemlje poput Crne Gore podsjećati da svoje porijeklo duguju Rusiji
Za razliku od Srbije, piše Akapov, Bugarska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija su davno izgubile suverenitet (Bugarska ulaskom u EU, a sve tri zemlje ulaskom u NATO), pa ih je sada beskorisno podsjećati da svoje porijeklo duguju Rusiji ili su čak bile dio ruskog carstva, poput Crne Gore.
"Sada ne mogu ni da brane svoje odnose sa susjedom, odnosno Srbijom, niti da održavaju kontakte sa Rusijom koji su im izuzetno korisni i to ne zbog naše specijalne operacije u Ukrajini", piše Akapov.
"Crna Gora, u koju je uložen ogroman novac iz Rusije i koju su posjećivali milioni naših turista, izabrala je ulazak u NATO. Sada već prekidaju sve veze sa Moskvom, a njihove vlasti, za razliku od vođstva Mađarske, ni ne pokušavaju da brane nacionalne interese", piše.
Putinov novinar piše i da je Balkan oduvijek bio vojno polje velikih carstava, različitih civilizacija.
"U posljednjim stoljećima ovdje su se borile Osmanlije i Habsburgovci, zatim je počeo ruski uticaj. Prije vijek i po Rusija je osigurala nezavisnost balkanskih zemalja, a nakon rata su se ispostavile kao naši saveznici (Bugarska) ili neutralni, ali nama bliski (Jugoslavija)".
EU želi da integriše Balkan kako Moskva ne bi mutila vodu
U današnjoj situaciji Srbija ostaje kamen spoticanja, "najvažnija balkanska zemlja i jedina koja pokušava da obrani svoje odnose s Rusijom", piše Akrapov.
Tvrdi da Zapad pokušava da podstakne Evropsku uniju da brzo riješi pitanje Zapadnog Balkana, odnosno šest država koje čekaju svoj red za ulazak u EU.
"Ni prošle godine Evropska unija im nije mogla obećati ulazak, iako su ranije nagovještavali 2025. Ali sada se situacija promijenila - i već se čuju glasovi da je u pozadini sukoba sa Rusijom potrebno ubrzati proces integracije Balkana kako bi se spriječilo da Moskva 'zamuti vodu' u ovoj regiji. Odnosno, Zapadni Balkan se sve više percipira kao jedna od zona konfrontacije, što znači da pitanje obuzdavanja Rusije postaje sve aktuelnije", piše Akopov.
Bonus video:
