Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski juče se osmjehivao na zvaničnoj ceremoniji otvaranja pregovora njegove zemlje i Albanije o pristupanju Evropskoj uniji, mada ključne prepreke ostaju dok raste nezadovoljstvo a opozicija prijeti da će zaustaviti proces.
”Veliko je zadovoljstvo što danas, nakon 17 godina, konačno počinjemo pregovore... polako ali sigurno, mi se pridružujemo velikoj evropskoj porodici”, kazao je Kovačevski.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji kazao je novinarima nakon prve međuvladine konferencije EU i Skoplja da je “jasna poruka za građane Sjeverne Makedonije: Želimo vas u EU, u to nema sumnje”. “Takođe, šaljemo snažnu poruku za cijeli region i šire”, dodao je on.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je kazala Kovačevskom i albanskom liderui Ediju Rami da je otvaranje pregovora “istorijski trenutak”. “To je ono na šta su vaši građani čekali toliko dugo. To je ono što zaslužuju”, dodala je šefica EK.
Sjeverna Makedonija je do sada bila blokirana od Bugarske pa je dilema bila jednostavna, je li bilo bolje ostati blokiran i ne početi pregovore sa EU, ili početi pregovore i pokušati da u toku procesa riješi probleme sa Bugarskom, kazao je Rizvanović za "Vijesti"
Otvaranje pregovora pozdravio je i predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden, rekavši da su zbog ruske invazija na Ukrajinu evropske integracije važnije nego ikada.
”Demokratski, bezbjedni, prosperitetni Zapadni Balkan ostaje od suštinske važnosti za našu viziju”, naveo je Bajden u saopštenju. “Koraci koje su EU, Albanija i Sjeverna Makedonija napravili proteklih dana treba da inspirišu sve one u regionu koji žele da uđu u EU da pojačaju svoju posvećenost jačanju njihovih demokratija”.
Ipak, uprkos formalnom otvaranju pregovora, proevropska vlada u Skoplju na čelu sa socijaldemokratama (SDSM) se suočava sa brojnim izazovima i nezadovoljstvom velikog broja građana i opozicije zbog ustupaka koje je napravila na putu ka EU.
Tokom vikenda parlament Sjeverne Makedodonije, koja je promijenila ime kako bi udovoljila zahtjevima Grčke, otvorio je put za otvaranje pregovora usvajanjem predloga za rješavanje spora sa Bugarskom koja je sprečavala napredovanje Skoplja ka EU, optužujući tamošnju vladu za zanemarivanje zajedničkih kulturoloških, jezičkih i istorijskih veza.
Kompromis između Skoplja i Sofije postignut je na osnovu francuskog predloga, kojem se žestoko protivi opozicioni VMRO-DPMNE koji je tim povodom proteklih nedjelja okupio hiljade ljudi na protestima.
Na pitanje o protivljenju dogovoru sa Bugarskom, Kovačevski je kazao da je taj proces “prošao kroz najdemokratskiju i transparentu proceduru u kojoj su učestvovali svi akteri makedonskog društva iz političkih partija, akademskih institucija, medija i NVO sektora”.
Prema dogovoru koji je prošao u parlamentu - a koji će građani teško prihvatiti - Sjeverna Makedonija mora između ostalog da se obaveže da će promijeniti ustav kako bi priznala bugarsku manjinu kao konstituitivnu etničku grupu u zemlji i uvesti druge mjere kako bi zaštitila manjinska prava i iskorijenila govor mržnje na osnovu bugarskih zahtjeva.
Poznavaoci prilika u Makedoniji smatraju da otvaranje pregovora, mada značajno, rizikuje da postane simboličan gest budući da značajne prepreke i dalje ostaju.
”Sjeverna Makedonija je do sada bila blokirana od Bugarske pa je dilema bila jednostavna, je li bilo bolje ostati blokiran i ne početi pregovore sa EU, ili početi pregovore i pokušati da u toku procesa riješi probleme sa Bugarskom”, kazao je za “Vijesti” Sead Rizvanović, urednik spoljnopolitičke redakcije u TV24. Rizvanović je istakao da su strahovi makedonske kritičke javnosti da će Bugarska “zloupotrijebiti pregovarački proces i da će ucjenjivati Makedoniju zahtjevima”. “To vjerovatno nije daleko od istine”, ocijenio je Rizvanović.
On je dodao da su tenzije u zemlji zbog predloga velike, i između vlasti i opozicije, ali i između Makedonaca i Albanaca, jer pregovore vodi ministar vanjskih poslova Bujar Osmani, koji je etnički Albanac. Međutim Rizvanović smatra da ne “postoji realna opasnost od ozbiljne destabilizacije, budući da je Sjeverna Makedonija članica NATO saveza”.
U jednom od pokazatelja da problemi između Skoplja i Sofije i dalje postoje Bugarska je na sastanku EU ambasadora u ponedjeljak predala deklaraciju u kojoj naglašava poziciju da makedonski jezik smatra dijalektom bugarskog.
”Svako pozivanje na službeni jezik Republike Sjeverne Makedonije u zvaničnim/nezvaničnim dokumentima/stavovima/izjavama i slično, EU i njenih institucija, tijela, službi i agencija treba shvatiti striktno u skladu sa Ustavom te zemlje i ni u kom slučaju ne bi trebalo da se tumači kao priznavanje ‘makedonskog jezika’ od strane Republike Bugarske”, navodi se u bugarskoj deklaraciji.
Pokušavajući da odagna strahove Skoplja, evropski šef diplomatije Žozep Borelj je na međuvladinoj konferenciji kazao da “na vašem putu ka EU nećete izgubiti vaš identitet - niko od nas”.
”Vaš identitet će ostati i biće obogaćen drugim identitetima koji nijesu zamjena, već se međusobno dopunjavaju”, kazao je on, dodajući da Skoplju neće biti potreban zaključak samita EU kako bi znao da je “Sjeverna Makedonija sa svojim identitetom, svojom bogatom istorijom i kulturom, uvijek bila dio Evrope”.
Prije otvaranja poglavlja, Sjeverna Makedonija treba da promijeni ustav u skladu sa bugarskim zahtjevima. Za to je potrebna dvotrećinska većina, a opozicija je u više navrata ponovila da to neće podržati.
”Eventualna promjena ustava za stavljanje bugarske, ali i crnogorske i hrvatske manjine bi trebala da se desi poslije završetka skrininga za zemlju, koji će trajati minimum godinu. Sada, vlast nema dvije trećine za promjenu ustava, a pitanje je kakva ce biti situacija onda”, kazao je Rizvanović za “Vijesti”.
Jučerašnje otvaranje pregovora sa Tiranom i Skopljem dolazi u ključnom trenutku za EU koja je, kako podsjeća agencija AP, ponudila mogućnost članstva Ukrajini iako su države zapadnog Balkana već godinama u čekaonici nakon što im je obećano članstvo pošto sprovedu sveobuhvatne ekonomske, političke, vojne, socijalne i reforme u pravosuđu.
Još dvije zemlje zapadnog Balkana vode pregovore o pristupanju EU, Srbija od 2014. i Crna Gora od 2012.
“Ukoliko Sjeverna Makedonija i druge balkanske zemlje ostanu izvan EU, region će biti “slaba tačka” ranjiva na prodiranje “malignih sila” uključujući Rusiju, kazao je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski za agenciju AFP.
Međutim, što duže budu čekale na pridruživanje, to će antievropski glasovi biti snažniji i raspiriti plamen nereda. “Plašim se da bi populistički pokreti i pojedini antievropski lideri mogli preuzeti vlast u Skoplju i to svakako ne bi bilo dobro za evropsku ideju”, kazao je Pendarovski.
Bonus video:
