Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijan Šmit nametnuo je u srijedu, 27. jula, izmjene Izbornog zakona BiH.
Njima su utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka (više od 15.000 eura), Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definisan je i zabranjen govor mržnje.
Reguliše se i korištenje elektroničkih, printanih i online medija kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji.
Pored ostalog, izabranim funkcioneri kao i službenicima u javnim institucijama zabranjeno je da vode predizbornu kampanju u institucijama tokom radnog vremena.
Izmjene koje se tiču načina izbora poslanika i delegata nisu nametnute ovom odlukom visokog predstavnika.
Reagovao jer domaći političari nisu uspjeli
"Izbori nisu moneta za potkusurivanje stranaka, to je pravo svakog birača, tako da mi je zadovoljstvo da mogu izbore vratiti biračima. Danas donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju", kazao je Šmit.
Visoki predstavnik u BiH je kazao kako domaći političari, nažalost nisu uspjeli sami dogovoriti izmjene ni tokom razgovora u Neumu, niti kroz Parlamentarnu skupštinu BiH.
"Ostalo je na meni da to uradim i uradio sam, ne kako bih zadovoljio bilo koju stranku, već želje ljudi", naglasio je Šmit.
Šmit je naglasio da "ne toleriše huškačku i ratnohuškačku retoriku".
"Ovo se ne odnosi na jednu konkretnu stranku ili političara. Isuviše je njih koji govore i ponašaju se neodgovorno", rekao je Šmit.
Visoki predstavnik je kazao kako je Dejton temelj za ovu državu koji je donio je mir.
"Na putu od Dejtona prema Briselu ima još mnogo prepreka, prije svega da prije svega ukinu užasnu, neprihvatljivu blokadu institucija kako bi uopšte mogli ući u razgovore s Briselom", kazao je.
Pozdravio je mirno okupljanje ljudi koji izražavaju svoju zabrinutost i svoje namjere.
"Javna debata je temeljna za demokraciju. Na političarima je da tu debatu pretoče u odluke i da iskoriste tu priliku jer možda neće biti druge. Razgovarao sam s liderima stranaka iz Federacije i očekujem rezultate, da učine nešto za ovu zemlju i njene ljude”, kazao je Šmit.
On je naglasio da “ovo nije prijateljski prijedlog već njihov posao, da napuste igre i da urade to što trebaju i da ne čekaju druge”.
"Ako to ne uspiju uraditi, ja ću preuzeti odgovornost koju su mi dali oni koji su potpisali Dejtonski mirovni sporazum”, najavio je visoki predstavnik u BiH.
Šmit je kazao kako od političara u BiH želi čuti njihove prijedloge kako unaprijediti funkcionalnost FBiH.
"Ustavni sud FBiH je blokiran, nema nove Vlade FBiH već četiri godine i to je neprihvatljivo", kazao je.
Ponovio je da je on donio "paket transparentnosti", a da o drugom dijelu izmjena Izbornog zakona BiH treba predsjednik (Evropskog savjeta Šarl) Mišel da razmatra s političarima iz BiH.
"Imam neki dojam da, osim nekih vrlo grubih komentara, postoji i način da se konstruktivno razmisli o nekim prijedlozima, ali naglašavam da niko ne smije da se plaši da ima ikakve namjere ili pokušaja da mu se uskrati pravo da ostane tu, živi tu i tu formira porodicu", dodao je visoki predstavnik.
Ponovio je i da je "ovo zemlja svih ljudi koji ovdje žive i niko ne smije da bude diskriminiran ili isključen, pri čemu mislim da tzv. Ostale".
"Neprihvatljivo je da već 12 godina imamo presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci". To se mora riješiti na državnom nivou i spreman sam da o tome razgovaramo", kazao je Šmit.
Kazao je i kako na nivou Federacije BiH ima sedam mjesta za Ostale, "no ko od njih ima pravo pozvati se na vitalni interes".
"Pozivam odgovorne političare da razgovaraju o tome i mislim da su to stvari koje moraju dobiti političko obećanje od ljudi. Doći će ljudi iz Savjeta Evrope i pitati gdje je napredak BiH, a ja bih volio da im mogu reći da ima napretka, ne samo kad su u pitanju tehničke stvari”, zaključio je Šmit.
Šta podrazumijevaju nametnute izmjene
“Tehničkim” izmjenama koje se tiču “integriteta izbornog procesa” regulira se korištenje elektroničkih, printanih i online medija kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji.
Definiše se i što je govor mržnje kao i zloupotreba javnih fondova i resursa u predizbornoj kampanji.
Propisane su i novčane kazne u iznosu do 30.000 maraka (15.321 euro) za kršenje Izbornog zakona BiH koje su time utrostručene.
Centralnoj izbornoj komisiji BiH daje se mogućnost ukloni s izborne liste kandidata, te političku stranku, koaliciju ili nezavisnog kandidata ili nezavisnu listu. Novčane kazne su predviđene i za članove biračkih odbora.
Izmjenama Izbornog zakona BiH zabranjuje se uključivanje državnih službenika koji su podređeni kandidatu u promociju kandidata ili političkih subjekata tokom radnog vremena.
Bonus video:
