Državljanin Srbije Vlado Stanić (31) osuđen je nepravosnažnom presudom na kaznu od godinu dana zatvora zbog učestvovanja u ratu na prostoru Ukrajine tokom 2015. godine, piše Radio Slobodna Evropa.
Stanić je 15. jula 2022. uhapšen na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla", nakon čega je na saslušanju pred dežurnim zamjenikom javnog tužioca priznao izvršenje krivičnog djela.
Kako je sutkinja objasnila tokom javnog objavljivanja presude u petak, 9. septembra, Vlado Stanić dobio je minimalnu kaznu zatvora koja je propisana za izvršenje krivičnog djela učestvovanje u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi, ako je djelo učinjeno u sastavu grupe.
Ona je navela da se u kaznu uračunava i vrijeme koje je on proveo u pritvoru.
Pored kazne zatvora, njemu su oduzete i putne isprave.
Stanić je pušten iz pritvora, a na služenje zatvorske kazne će biti naknadno pozvan.
Nakon izlaska iz pritvora, Vlado Stanić je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da se nadao uslovnoj kazni, ali da poštuje državu i sudstvo.
Ipak, kako je istakao, ne kaje se zbog počinjenog djela.
"Ja sam srpski dobrovoljac. Za mene je velika čast i ponos što sam branio braću Ruse. I da su mi dali sto godina zatvora ne bih se kajao", rekao je Stanić.
Advokatica Katarina Nikić, koja zastupa Stanića, nakon objavljivanja presude rekla je za RSE da će uložiti žalbu.
"Smatramo da ovde nema zapravo djela, jer u vrijeme kada je djelo učinjeno moj klijent nije ni znao da je to propisano kao krivično djelo. Odnosno, ovo djelo učestvovanje u ratu ili oružanom sukobu je propisano u našem zakonodavstvu 2014. godine. Djelo je izvršio 2015, šest mjeseci nakon što smo ga uopšte uveli", istakla je Ninković.
Ona je istakla da presuda nije pravosnažna, a da drugostepeni sud može da potvrdi ovu presudu ili čak i da je ukine.
"Kada vas jednom osude, ne mogu vas nijedan sledeći put osuditi na više, mogu samo na manje. Tako da on ne može dobiti preko ove jedne godine zatvora", objasnila je Ninković.
U kojoj formaciji je bio?
Kako stoji u optužnom predlogu, Stanić se tokom marta 2015. godine kao dobrovoljac priključio proruskim snagama na prostoru istoka Ukrajine u sastavu paravojne formacije "Husarski puk".
On je, kako se navodi, u mjestu Snežno u blizini Donbasa, koji je pod kontrolom proruskih snaga, radio kontrolu putnika i vozila na ulasku i izlasku iz Snežnog, provjeravao lični prtljag i prtljag u vozilima.
On je, dodaje se, obavljao poslove stražara na punktu pri ulasku, odnosno izlasku iz Snežnog, noseći tom prilikom zvaničnu uniformu Luganske i Donjecke Narodne Republike, stoji u optužnom prijedlogu.
Šta stoji u Krivičnom zakonu?
Izmenama Krivičnog zakonika Srbije iz 2014. za učešće državljana Srbije na stranim ratištima zaprijećena je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
Međutim, ukoliko pojedinac učestvuje u oružanom sukobu u inostranstvu u sastavu grupe, zaprijećena je kazna zatvora od jedne do osam godina.
Za organizovanje učešća u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi zaprijećena je kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina.
Srpski dobrovoljci u Ukrajini na proruskoj strani
Iz Srbije je, prema procjenama ambasade Ukrajine u Srbiji iz decembra 2018, više od 300 građana otišlo da se bori na proruskoj strani u sukobu koji je do sada odnio oko 14.000 života.
Za učešće u ratu u Ukrajini na strani proruskih strana u periodu od 2015. do 2018. godine u Srbiji je donijeto 32 osuđujuće presude. Kazne su uglavnom bile blage. Jedna osoba je 2021. osuđena i zbog organizovanja odlaska na ratište u Ukrajinu, a kazna je šestomjesečni zatvor u kućnim uslovima.
Sve presude su donijete po osnovu sporazuma o priznanju krivice. U 28 slučajeva, sud je okrivljenima presudio uslovnu kaznu zatvora, dok je na kućni pritvor u trajanju od šest mjeseci osuđeno četiri osobe.
Određeni broj srpskih državljana koji su osuđeni u Srbiji zbog ratovanja u Ukrajini prekršio je uslovnu kaznu i vratio se na front u Ukrajini da se bori na proruskoj strani.
Kakav je stav države Srbije?
Vlasti u Srbiji usvojile su 25. februara zaključke Savjeta za nacionalnu bezbjednost o ratu u Ukrajini. U njima se, između ostalog, navodi da će država spriječiti učešće građana Srbije u sukobima u Ukrajini, kao i da će svi "dobrovoljci" koji se uključe u taj konflikt, biti sankcionisani.
Pitanje boraca koji su iz Srbije otišli da se bore na proruskoj strani u Ukrajini godinama opterećuje odnose Beograda i Kijeva.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je 21. februara priznao samostalnost separatističkih regija Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine i odobrio slanje trupa u tu oblast.
Obije regije graniče se sa Rusijom i od 2014. godine su pod kontrolom boraca koje podržava Rusija. Ovo rusko priznanje izazvalo je oštre reakcije i sankcije zapadnih zemalja.
Srbija, koja održava bliske bilateralne veze sa Rusijom, odbija da usvoji sankcije protiv Rusije, nakon što je ta zemlja izvršila invaziju na Ukrajinu.
Prema istraživanjima javnog mnjenja, većina građana Srbije Rusiju vidi kao prijateljsku državu i protivi se sankcijama toj državi zbog invazije na Ukrajinu.
Bonus video:
