Previše birokratije i korupcije, zastarjele mreže i nerazvijena tržišta sprječavaju zemlje Balkana da iskoriste ogroman potencijal obnovljive energije koji im je na dohvat ruke.
Jugoistočna Evropa ima veliki potencijal za obnovljive izvore energije koji nijesu zasnovani na uglju. Ona bi mogla da bude raj za solarnu energiju, energiju vjetra i bioenergiju. Više stručnih studija potvrđuje ono što je već svima jasno: veliki broj sunčanih dana, vjetrovite obale i planinski vijenci, kao i veliki izvori biomase pružaju odlične uslove za razvoj uspješnog sektora obnovljive energije.
Energetska revolucija i prelazak na čiste oblike energije donijeli bi ogromne prednosti za taj region. S obzirom na to da su vjetar i Sunce najjeftiniji izvori energije, mogle bi da se uštede milijarde eura i utroše u mjere koje dovode do čistijeg vazduha, što bi poboljšalo zdravlje ljudi.
Ogroman potencijal
Međunarodna Agencija za obnovljivu energiju procjenjuje da bi taj dio Evrope, kada bi iskoristio svoje potencijale, mogao da proizvede 739 gigavata "zelene", odnosno ekološke energije. To je onoliko koliko godišnje proizvede 739 nuklearnih reaktora srednje veličine i tri puta više struje nego što trenutno troše sve zemlje bivše Jugoslavije i Albanija zajedno. Ukratko, postoji ogroman potencijal u iskorišćavanju prirodnog energetskog bogatstva tih zemalja, od kojih sve trenutno uvoze gorivo i energente.
Štaviše, energetski sistemi koje pokreće tamo proizvedena energija, povećali bi prihode lokalnih zajednica, a ne nekakvih multinacionalnih kompanija, a moderan i otporan regionalni energetski sistem u velikoj mjeri bi poboljšao bezbjednost u snabdijevanju energijom, što je odavno problem na Balkanu. I na kraju, ali ne i manje važno, iako taj region nije najveći zagađivač, ona je svakako dio evropskih napora za smanjenje gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i postizanje međunarodnih klimatskih ciljeva.
Osnova za transformaciju
Zašto, dakle, balkanske zemlje trenutno uvoze skupa fosilna goriva i sagorijevaju ugalj i drvo koje eksploatišu iz svojih šuma? Upravo na to pitanje mi - Dojče vele, grupa novinara iz regiona i ja - želimo da damo odgovor.
Pomoć nam je ponudio "Journalismfund.eu", program za dodjelu bespovratnih sredstava sa sjedištem u Briselu - pomoć u istraživanju energetskih sektora u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Rezultat svega je pet multimedijskih izvještaja i koji otkrivaju slične prepreke i barijere po pitanju korišćenja obnovljivih vidova energije u svih pet zemalja, ali i anomalije jedinstvene za svaku pojedinačnu zemlju.
Jedna stvar, koja je zajednička za sve nabrojane zemlje, to su ključni pomaci u smislu zakonodavstva koje je posljednjih godina otvorilo energetska tržišta proizvođačima "čiste" energije. Odgovarajući zakoni godinama su u izradi i, iako nijesu besprekorni, što jasno pokazuju naši izvještaji iz Srbije i Bosne, oni su polazna tačka za energetsku transformaciju u regionu.
Ipak napredak
U Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji otvaraju se berze za razmjenu električne energije koje će obezbijediti integrisana kratkoročna tržišta, neophodna za prihvatanje velikih količina energije iz obnovljivih izvora.
Ukoliko političke i poslovne elite u regionu svim srcem ne prihvate logiku obnovljivih izvora energije - što trenutno nije slučaj - tržišta regiona ostaće oslonjena na fosilna goriva, a hidroenergetski potencijal, koji je tamo prisutan u ogromnoj mjeri, još godinama će čekati da bude iskorišćen.
Konzervativni igrači blokiraju napredak
Veze između proizvođača energije i država u regionu sežu duboko u prošlost, u socijalističko doba. A održale su se sve do danas. Onaj ko posjeduje izvore energije, taj ima i moć. Profit i moć postarali su se za status kvo, za očuvanje stanja takvim kakvo jeste: ugalj u BiH, hidroenergija u Albaniji ili gas i nafta u drugim zemljama regiona.
Duboko konzervativni igrači uključeni u rad tih sektora do sada su blokirali izgradnju solarnih i vjetro-elektrana i nastavljaju da ometaju radove gdje god mogu. Zbog toga se porodica Maričić iz Rume u Srbiji, kako izvještava Sanja Kljajić, susrela s velikim poteškoćama da na krov svoje kuće postavi solarne panele i realizuje proizvodnju solarne energije.
Prvi koraci ka obnovljivim izvorima energije
U Albaniji su graditelji vjetro-elektrana na moru i kopnu donedavno bili potpuno u defanzivi. Elona Elezi izvještava da prve turbine tek sada stižu u najsjevernije djelove te zemlje. Uslijediće još toga, ali sve dok se ne uspostavi i ne profukcioniše tržište i moderna mreža, što je problematično pitanje u čitavom regionu, razvoj će biti i spor i nestalan.
Jedan od faktora koji ima moć da podstakne obnovljive izvore energije u regionu, jeste nagli rast cena fosilnih goriva, zbog čega se ulaganje u "čistu" i "zelenu" energiju mnogo više isplati.
Pomoć EU i država-članica
Štaviše, u okviru međunarodnih napora u rješavanju klimatske krize, u razvoj obnovljivih vidova energije uključila se i međunarodna zajednica, prije svega Evropska unija i njene države-članice, koje pomažu u vidu stvaranja "Energetske zajednice" i projekata poput elektrane na biomasu na Kosovu o kojoj izvještava Vjosa Ćerkini.
Možda će odlučujući faktor biti rastući entuzijazam u narodu, jer postoji velika potražnja za jeftinom, čistom i obnovljivom energijom, prenose dopisnici DW-a. To je sve očiglednije na terenu, jer građani u regionu ne samo da postaju svjesni ogromnog potencijala obnovljivih i ekološki čistih izvora energije, već gledaju i šta drugi rade i šta sve propuštaju.
Bonus video:
