Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Elmedin Konaković je u ponedjeljak rekao da će se najavljena pomoć Sjevernoatlanskog saveza (NATO) sastojati i od defanzivne opreme "koja služi za odbijanje sajber napada na državu BiH".
Paket pomoći odbrambeno-sigurnosnom sistemu BiH je odobren na ministarskom sastanku zemalja članica NATO-a u Briselu, navelo je Ministarstvo odbrane BiH 17. februara.
"Bilo bi nelogično da odbijemo tu vrstu ponude" rekao je Konaković, komentarišući izjave Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, da bi BiH trebala odbiti pomoć NATO-a te da pomoć "nije ni tražila".
Dodik je 17. februara na Twitteru rekao da NATO-ova pomoć "izgleda kao da je usmjerena ka miješanju u unutrašnje stvari u BiH" te da "niko ne zna kakva je, kolika je, kome služi ni ko će je upotrebljavati".
"BiH je smiješna i žalosna zemlja kad joj drugi određuju pomoć, a tu pomoć niko nije ni tražio", rekao je Dodik, navodeći da je Predsjedništvo BiH jedino nadležno za pitanja vojske i bezbjednosti, a koje nije tražilo pomoć od NATO-a.
Rekao je da BiH nisu potrebni ni novo oružje ni bezbjednosni sistemi te predložio da Predsjedništvo ne prihvati pomoć NATO-a, koji zbog "glupih procjena o ruskom uticaju želi da sad ovdje skrca naoružanje", rekao je Dodik.
Komentarišući takve zahtjeve, Konaković je rekao da je najavljena pomoć NATO-a vrijedna desetine miliona eura.
Dodao je da bi predstavnici vlasti u RS-u najprije trebali provjeriti odakle je došao najveći broj sajber napada na BiH, a tek onda objasniti zašto smatraju da bi BiH trebala odbiti pomoć.
"Dolazi nam iz jedne zemlje sa dalekog istoka. Tako da bi bilo zanimljivo da oni to odgovore sebi, pa da tek onda kažu zašto bismo odbijali NATO", rekao je Konaković.
Internet stranica Parlamenta Bosne i Hercegovine posve je onesposobljena početkom septembra prošle godine. Nije bila u funkciji skoro dvije sedmice.
Kratku blokadu doživio je i portal Vijeća ministara, Službe za zajedničke poslove, Sarajevo gasa i još nekoliko kompanija.
NATO je od početka ruske invazije na Ukrajinu više puta upozorio da je BiH, uz Moldaviju i Gruziju, zemlja koja je najviše u riziku od štetnog ruskog utjecaja, uključujući mogućnost sajber napada.
Konaković je objasnio da pomoć stiže u okviru saradnje sa Alijansom u sklopu jačanja i opremanja Oružanih snaga BiH.
"Mislim da bi bilo nelogično da nekoliko desetina miliona dolara ili eura odbijemo. Jednako se jačaju svi pukovi Oružanih snaga BiH i jednako sve, evo, etničke skupine ako tako moram reći. Tako da ne vidim logiku da se bilo šta odbija", riječi su Konakovića.
Odluka o paketu pomoći BiH je donešena u junu prošle godine tokom NATO-ovog samita u Madridu.
Tada je BiH zatražila pomoć kandidujući se za 13 projekata iz 'Programa za izgradnju kapaciteta NATO-a. Ovo je 9. septembra za Radio Slobodna Evropa potvrdio tadašnji ministar odbrane BiH, Sifet Podžić.
Istakao je tada da ne može detaljno govoriti o tome koju vrstu pomoći je BiH tražila od Alijanse, ističući da je riječ o defanzivnim sistemima.
Jedinstvene Oružane snage BiH uspostavljene su 1. januara 2006. godine, nakon provedene reforme odbrambenog sistema i prenosa nadležnosti u oblasti odbrane sa entitetskih na državni nivo. Godišnji vojni budžet BiH iznosi oko 280 miliona maraka (140 miliona eura) i najmanji je od svih zemalja u regionu.
Bonus video:
