Bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, Osman Mehmedagić, stavljen je danas na "crnu listu" Sjedinjenih Američkih Država.
Ova informacija je zvanično objavljena na internet stranici američkog Ministarstva finansija i trezora.
Na "crnu listu" je stavljen i Dragan Stanković, vršilac dužnosti direktora, a potom i direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), jednog od dva entiteta u BiH.
Treća osoba koju je SAD sankcionirao je Edin Gačanin za kojeg se navodi da je "jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom".
"Sankcionišemo tri osobe u Bosni i Hercegovini koje su ugrozile vladavinu prava, podrivale institucije, opstruirale ili prijetile sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i materijalno doprinijele međunarodnom širenju nedopuštenih droga", naveo je američki državni sekretar Entoni Blinken na Tviteru.
Podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijsku obavještajnu službu SAD-a, Brajan Nelson saopšztio je da Mehmedagić, Stanković i Gačanin "predstavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti, institucionalnom povjerenju i težnjama onih koji traže demokratsko upravljanje na zapadnom Balkanu".
"Sjedinjene Države nastaviće da ciljaju one koji održavaju korupciju i potkopavaju poslijeratne sporazume i institucije uspostavljene kao dio teško stečenog Dejtonskog mirovnog sporazuma", dodao je Nelson.
Za šta Mehmedagića smatraju odgovornim?
U obrazloženju se navodi da je, u svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Osman "Osmica" Mehmedagić zloupotrijebio državnu telekomunikacijsku kompaniju u korist Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od najvećih političkih stranaka u BiH.
"Mehmedagić je koristio BH Telecom za prikupljanje mobilnih podataka o bh. političarima koji nisu povezani sa SDA. Mehmedagić je, takođe, dao upute jednoj osobi da prati vladinog zvaničnika povezanog s opozicionom strankom entiteta Republika Srpska (RS)", navodi se u obrazloženju.
Uz to, Mehmedagić je, naveo je OFAC, iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze kako bi pridobio kandidate iz "Osmorke", grupe bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrže SDA. Takođe, postoje vjerodostojne informacije da je Mehmedagić sarađivao s kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku.
Mehmedagić je bio osam godina direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, do 23. februara 2023. godine.
On je bio tjelohranitelj osnivača i predsjednika SDA Alije Izetbegovića, oca sadašnjeg predsjednika Bakira Izetbegovića, tokom rata 1990-ih, sve do Alijine smrti 2003. godine.
Uz Mehmedagića su se tokom mandata vezale brojne afere, hapšen je, krivično procesuiran pred državnim Sudom BiH i oslobođen.
Zbog čega je sankcionisan Stanković?
Za Dragana Stankovića se navodi da je kao vršitelj dužnosti direktora, a kasnije i direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), vodio agenciju odgovornu za donošenje Zakona o imovini RS u aprilu 2022. godine, te direktno doveo u pitanje ustavni poredak BiH, koji podriva Dejtonski mirovni sporazum.
"Zakon o imovini RS-a pokušao je uzurpirati državnu vlast BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS-u, kršeći odluke Ustavnog suda BiH, Ustav BiH i zabranu raspolaganja državnom imovinom iz 2005. koju je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR)", navodi se u obrazloženju.
Američko ministarstvo je navelo da je u svojim javnim izjavama o zakonu o imovini, poput onih predsjednika RS-a Milorada Dodika kojem je SAD ranije izrekao sankcije, i drugih čelnika RS-a, Stanković tvrdio da država nema nadležnosti nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS-u.
Ustavni sud BiH je 22. septembra 2022. godine zaključio da je Zakon o imovini RS-a, kao i njegovi prethodnici, u suprotnosti s Ustavom BiH, koji je u cijelosti priložen kao Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ko je Edin Gačanin?
Ministarstvo financija SAD-a navodi da je Edin Gačanin je jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom.
Za Gačanina se navodi da je rođeni Sarajlija i vođa Kartela Tito i Dino, koji uključuje članove njegove porodice i prijatelje iz BiH.
Dodaje se da je, osim napora u krijumčarenju narkotika u više zemalja, Gačaninov kartel uključen u pranje novca i usko je povezan s Kinahan Organized Crime Group, transnacionalnom kriminalnom organizacijom koju je OFAC prethodno sankcionirao zbog svoje uloge značajne transnacionalne zločinačke organizacije.
OFAC je Gačanina sankcionisao zbog učestvovanja ili pokušaja učestvovanja u aktivnostima ili transakcijama koje su materijalno doprinijele ili predstavljaju značajan rizik od materijalnog doprinosa međunarodnom širenju nedopuštenih droga ili sredstava za njihovu proizvodnju.
Kakve su posljedice američkih sankcija?
Kao rezultat izrečenih sankcija, sva imovina i udjeli u imovini ovih osoba koje su u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili pod kontrolom osoba iz SAD-a su blokirani i moraju se prijaviti OFAC-u.
Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu sankcionisanih osoba, direktno ili ne, pojedinačno ili ukupno, 50 odsto ili više.
Zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od strane, za ili u korist bilo koje blokirane osobe, ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od bilo koje takve osobe.
Osim toga, finansijske institucije i druge osobe koje učestvuju u određenim transakcijama ili aktivnostima sa sankcioniranim subjektima i pojedincima mogu se izložiti sankcijama ili biti podvrgnute sporu.
Bonus video:
