U Sarajevu su u petak održani protesti zbog mogućnosti da visoki predstavnik u BiH, njemački diplomata Kristijan Šmit, nametne nove izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona, uoči isticanja roka za formiranje vlade FBiH.
Više od hiljadu ljudi okupilo se u petak 31. marta na protestima ispred sjedišta OHR-a (Office of the High Representative – Kancelarija visokog predstavnika) u Sarajevu. Viđeni su transparenti s nedvosmislenim porukama: "Kristijane dosta je bilo", "EU smetaju Bošnjaci, a nagrađuju se UZP (Udruženi zločinački poduhvat) i agresori", "Mi smo Evropljani, hoćemo evropske standarde"...
Demonstranti su tražili Šmitovu ostavku, ali ne i odlazak OHR-a.
Protesti su održani u iščekivanju formiranja nove Vlade entiteta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) ali i moguće nove odluke visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita. Kako izveštavaju mediji u BiH, ako se vlada ne fromira u predviđenom roku, do 6. aprila, njemački diplomata bi ponovo mogao da iskoristi "bonska ovlašćenja".
Ustavni sud: Šmitove odluke "u skladu sa Ustavom BiH"
Kristijan Šmit je nedavno iskoristio bonska ovlašćenja i na dan izbora 2. oktobra prošle godine promijenio način konstituisanja vlasti u FBIH.
Kritičari su tvrdili da su te promjene učinjene u korist "etničkog koncepta". Članovi predsedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) i Željko Komšić (DF), uputili su zahtjev Ustavnom sudu BiH tražeći ocjenu ustavnosti tih promjena.
Ustavni sud BiH je 23. marta utvrdio da su amandmani na Ustav FBiH i izmjene Izbornog zakona BiH "u skladu sa Ustavom BiH i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i sloboda, članovima Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima".
Odluka Ustavnog suda će biti objavljena nakon što sudije koje su najavile izdvojena mišljenja dostave svoja mišljenja, a najkasnije u roku od 15 dana.
Iz OHR-a su u međuvremenu poručili da "mora uslijediti brzo formiranje vlade" u FBiH i da će "pažljivo pratiti budući razvoj događaja u skladu sa svojim mandatom".
Demonstranti žele građanski model, a ne etničke podjele
Suad Đozić iz Udruženja "Restart", jedan od organizatora protesta u Sarajevu, pozvao je na "odbranu BiH" govoreći da građani ove zemlje imaju dva puta.
"Prvi put je napravljen presudama Evropskog suda u Strazburu u predmetima 'Zornić', 'Pilav' i 'Sejdić-Finci'. To je put ljudskih prava prema evropskim konvencijama i te smjernice nam daje EU. A drugi put i ono što imamo danas je put koji nam servira Zagreb preko Šmita. Mi želimo građanski model, a ne etničke podjele", rekao je Đozić.
"Mi, građani BiH, nećemo dopustiti diskriminaciju i to je poruka Kristijanu Šmitu. Poručujemo mu da povuče amandmane od 2. oktobra, da nas pusti da sami organizujemo život u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava ili da spakuje kofere i ode iz BiH", kaže Azra Zornić.
Evropski sud za ljudska prava je u predmetu "Zornić protiv BiH" 2014. donio presudu u njenu korist jer nije mogla da bude kandidat na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo BiH zbog toga što se ne izjašnjava kao pripadnica (konstitutivne) etničke grupe. Uprkos presudama Evropskog suda, ta diskriminacija još uvijek nije eliminisana iz Ustava BiH.
Organizatori su najavili da će novi protesti biti održani "vrlo brzo", posebno ako Šmit nastavi sa donošenjem odluka koje "podrivaju suverenitet BiH i doprinose etničkim podjelama".
Reagujući na proteste Kristijan Šmit je na Tviteru poručio:
"Mirne demonstracije su temeljno pravo u demokratiji i od ključnog su značaja za pluralističko društvo. Ja to poštujem. Otvoren sam za objektivnu razmjenu mišljenja na teme od zajedničkog interesa".
Bonus video:
