Najmanje šest osoba je stradalo, stotine su povrijeđene i pričinjena je velika materijalna šteta u nevremenu koje je srijedu i četvrtak pogodilo područje Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske. Desetine hiljada ljudi su ostale bez struje.
U Sremskoj Mitrovici u Vojvodini, dvije osobe su teško povrijeđene, a oko 40 je zadobilo lakše povrede, saopštile su lokalne vlasti. Zbog posljedica olujnog nevremena, na cijeloj teritoriji tog grada, kao i u opštinama Šid i Ruma proglašena je vanredna situacija, prenio je Radio Slobodna Evropa. U Sremskoj Mitrovici značajna materijalna šteta načinjena je na dijelu gradske bolnice i objektima osnovnih škola.
Vanredno stanje proglašeno je i na teritoriji Novog Sada zbog posljedica sinoćne oluje praćene jakim padavinama i grmljavinom.
“S obzirom na to da se posljedice stravičnog nevremena nijesu mogle sagledati u prijepodnevnim časovima i da su razmjeri nastale štete mnogo veći, donijeta je Odluka o uvođenju vanredne situacije koja je proglašena radi upotrebe posebnih mjera, dodatnih snaga i sredstava u otklanjanju nastalih posljedica izazvanih olujom praćenom jakom kišom i atmosferskim pražnjenjem”, navedeno je u saopštenju.
Kako su prenijeli lokalni mediji, djevojčica i muškarac star 74 godine zbrinuti su u bolnici zbog povreda koje se zadobili tokom oluje u Novom Sadu.
U Beogradu orkanski vjetar je oborio kran na gradilištu. Desetine vozila su uništene zbog oborenog drveća i grana, saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije Srbije.
Širom zemlje, kako se navodi u saopštenju, preko 500 spasilaca sa 203 vozila bilo je angažovano da evakuiše ljude i ukloni štetu iz takozvanog superćelijskog olujnog sistema, koji donosi udare vjetra uraganske snage, grad i kišu.
Mada su meteorolozi upozoravali da će nakon rekordno visokih temperatura doći do nagle promjene vremenskih uslova, silina nevremena šokirala je Zagreb i istočni dio Hrvatske. Četvoro ljudi je stradalo, a preko 2000 ih je povrijeđeno dok se materijalna šteta još uvijek se utvrđuje, prenio je portal Index.
Četiri osobe su nastradale u Hrvatskoj - dvije u Zagrebu od pada stabala i dvije u Slavoniji, muškarac od pada stabla i vatrogasac tokom intervencije.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković je na početku sjednice hrvatske Vlade u četvrtak izrazio saučešće porodicama stradalih u nevremenu i najavio novčanu pomoć.
Najteže su pogođeni grad Zagreb i Zagrebačka županija, prsten opština oko glavnog grada Hrvatske.
Vlasti u Zagrebu su juče saopštile da razmatraju proglašenje elementarne nepogode kako bi što je moguće prije uputile pomoć pogođenima.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević je, kako prenosi RSE, kao ilustraciju snage vjetra, koji je bio na granici olujnog i orkanskog, objavio da je vjetar samo na javnim površinama grada Zagreba iščupao čak 1.000 stabala.
Razorna oluja je prvo pogodila područje Slovenije i Hrvatske, a kasnije prešla na Srbiju i BiH. Jedna žena je stradala u bosanskom okrugu Brčko, gdje su desetine ljudi potražile medicinsku pomoć.Oštećeni su elektroenergetski objekti, privredni subjekti, poljoprivredna imanja te kuće i zgrade. Rano juče, snažna oluje je pogodila i Sarajevo.
Profesorka Zorica Podraščanin sa Odsjeka za fiziku novosadskog Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) kazala je juče za agenciju Beta da su “superćelijske oluje” koje su ovih dana pogodile Srbiju i region “vrlo opasne” i da vrlo često izazivaju i tornado. Objasnila je da takve oluje nastaju kada postoji ekstremna termička nestabilnost atmosfere i dodala da mogu nastati bilo gdje u umjerenim geografskim širinama.
“Superćelije su mnogo veće od pojedinačnih ćelija. Za razliku od pojedinačnih ćelija, superćelija ima jednu struju usmjerenu naviše i dvije struje usmjerene naniže. Promjene u pravcu vjetra u nižim i višim slojevima ove strukture su jako velike i razdvajaju struju koja se kreće naviše i struju koja se kreće naniže. To omogućava super ćeliji da stalno razvije snažnu i izdržljivu struju usmjerenu naviše. Ovo je glavni razlog zašto su ovakve superćelije dugotrajne i intenzivne”, objasnila je profesorka Podraščanin.
Dodala je da je struka svjesna da se ovakvi fenomeni moraju pažljivo pratiti i dalje istraživati, s obzirom na to da ove oluje mogu imati implikacije na klimatske promjene.
Branko Grisogon, klimatolog, geofizičar i profesor na zagrebačkom Prirodno-matematičkom fakultetu kazao je za portal Index da je nevrijeme koje je pogodilo region vrlo vjerovatno posljedica upravo klimatskih promjena.
“Može se reći da je vjerovatno posljedica klimatskih promjena, ali za sigurnost takve tvrdnje nužno je provesti dodatna istraživanja. U principu, niti jedan pojedini događaj ne može se a priori pridružiti recentnim klimatskim promjenama. S druge strane, postoje statističke i modelarske metode da to dokažu ili opovrgnu, ali za to je potreban dodatan rad i trud”, kazao je on.
Bonus video:
