Vojnička brada predstavlja sastavni dio imidža vojnika u zapadnim područjima nekadašnje Jugoslavije, dok na istoku to još nije moguće, piše portal Balkanska bezbjednosna mreža.
"Dok je nošenje vojničke brade u Sloveniji i Hrvatskoj prihvaćeno i regulisano pravilnikom, u BiH je do skora bilo kontroverzno. U Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji brada ostaje tabu naslijeđen iz vremena JNA. Iako vojske od Vardara do Triglava dijele sličnosti poput učešća u istim misijama i obuke po istim standardima, drugačiji odnos prema vojničkom izgledu ukazuje na različita poimanja imidža i uticaja normi prošlosti", piše u tekstu.
Taj portal navodi da vojnička brada u Sloveniji nije samo formalno dopuštena, već je i široko prisutna među vojnicima i starješinama, što dokazuju i mnogobrojni prizori iz slovenačkih kasarni, međunarodnih vježbi ili kontingenata koji se nalaze u misiji KFOR ili u NATO borbenoj grupi u Letoniji.
Pravilo precizira da dužina brade ne smije da prelazi 20 milimetara, odnosno gornje dugme košulje, kao i da brkovi ili brada ne smiju da ometaju upotrebu zaštitne maske i druge opreme.
"Vojnička brada dobrodošla je i u Hrvatskoj, a dopuštena dužina još je veća nego u Sloveniji. Sudeći po fotografijama sa zvaničnih internet stranica Hrvatske vojske, ona je među vojnicima prisutna u manjoj mjeri nego u zapadnom komšiluku", dodaje se u tekstu.
Portal dodaje da se u BiH pitanje vojničke brada pretvorilo se u žustru debatu sa vjerskim, političkim i etničkim predznakom.
"Dok je ministarstvo odbrane zauzelo stav protiv, tvrdeći da je obrijanost neophodna za upotrebu zaštitne opreme, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Bakir Izetbegović uložio je apelaciju smatrajući da se time krše vjerska prava. Polemika je okončana odlukom Ustavnog suda iz 2021. koja dopušta nošenje brade jer su bili 'prekršeni pravo na privatni život i pravo na slobodu vjere zagarantovani Ustavom BiH i Evropskom konvencijom'", piše u tekstu.
Novo pravilo službe je omogućilo nošenje brade a ona je najzastupljenija kod vojnika bošnjačke nacionalnosti.
Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija ostale su vjerne propisima JNA koji vojnicima dopuštaju brkove ali ne i bradu.
"Propisi vojnog imidža tog djela Balkana i dalje su u velikoj mjeri zasnovani na kontinuitetu sa bivšom JNA gdje je neprihvatljivost brade imala ideološki predznak. Da u slučaju Srbije nije riječ o praktičnosti, već ukorijenjenom nasljeđu socijalističke prošlosti, otkrivaju detalji Pravilnika službe donijetog ukazom predsjednika Borisa Tadića 2012. koji vojnim licima ne dopuštaju brade, sa izuzetkom vojnog sveštenstva i rezervista", piše u tekstu.
U Crnoj Gori, izgled vojnika je slično regulisan, pa su brkovi dopušteni a brada ne, što se ne razlikuje od situacije u Sjevernoj Makedoniji.
"U Vojsci Severne Makedonije zulufi mogu da se puštaju do polovine uha, a kosa ne smije da pada na uši niti da štrči preko ruba beretke, kape ili šapke. Brada ne smije da se nosi, a brkovi ne smiju da prelaze preko gornje usne", dodaje se u tekstu.
Bonus video:
