"Indeks": Radić preminuo, a Račić u zatvoru živio kao car

Na današnji dan 1928. u Zagrebu je umro Stjepan Radić, vođa HSS-a i jedan od najvažnijih hrvatskih političara, piše zagrebački "Indeks".

Radić je umro od nakon atentata kojeg je na njega i još nekoliko hrvatskih političara mjesec i po dana ranije, 28. juna 1928. godine, u beogradskoj skupštini izvršio zastupnik radikala Puniša Račić.

Stjepan Radić je preživio atentat, te je nakon nekoliko dana prebačen u Zagreb na liječenje. Međutim, stvari su se uskoro zakomplikovale i Radić je preminuo na današnji dan.

Spomen-ploča Račiću, podignuta ispred njegove rodne kuće u selu Slatina kod Andrijevice, nedavno je izazvala žestoke rekacije hrvatske i crnogorske javnosti.

Mještani su sami uklonili spomen-ploču nakon što su spriječili mehanizaciju da sruši spomenik.

Zagrebački portal navodi da su odmah nakon atentata u Hrvatskoj počeli masovni protesti, kao i da se u Zagrebu okupilo 100.000 ljudi. Osim toga, kako navode, nategnuti međunacionalni odnosi u Kraljevini SHS još su se dodatno pogoršali, a sahrana Radića pretvorena je u "veliki narodni skup protiv beogradskog režima".

"Indeks" piše da je kralj Aleksandar velike nemire koji su nastali iskoristio da proglasi diktaturu koja je proglašena 6. januara 1929. godine kada je ukinut parlament.

Osim toga, oni navode da "otvorena diktatura nije učinila da nacionalni problemi nestanu, samo ih je nakratko stavila pod tepih".

"Proglašenjem Banovine Hrvatske pokušalo se riješiti nezadovoljstvo Hrvata, ali već je bilo kasno. Drugi svjetski rat se bližio i bilo je jasno da će se Kraljevina Jugoslavija, koja je tako nazvana 1929. godine, nestati u plamenu", navodi zagrebački portal.

Kralj Aleksandar ubijen je 1934. godine u atentatu u Francuskoj. Nakon Radićeve smrti politiku HSS-a nastavili su Vladko Maček i Svetozar Pribičević. Puniša Račić dobio je 20 godina zatvora.

"Bio je sve, samo ne zatvoren u ćeliji. Imao je na raspolaganju cijeli sprat zgrade i nije bio pod nikakvim nadzorom. Sredinom 1941. godine jednostavno se preselio u Beograd. No, ulaskom partizana u grad 1944. godine, upravo će on biti jedna od prvih meta i žrtava. Osuđen je na smrt od partizanskih vlasti i pogubljen", piše "Indeks".

"Stjepan Radić bio je najvažnija politička ličnost između dva svjetska rata, a svojim dugogodišnjim radom uporno je naglašavao važnost hrvatskog pitanja u Kraljevini SHS, kasnije Jugoslaviji. Puniša Račić, pak, i danas uživa ugled u pobornicima velikosrpske ideologije", piše "Indeks".