Učesnici sastanka na vrhu povodom 20. godišnjice članstva Slovenije u EU složili su se danas u Brdu kod Kranja da je proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana u njenom strateškom, ali i bezbjednosnom interesu.
"Proširenje je važno... Proširenje znači veliku transformacijsku moć. Mi smo predsjednici država koje podržavaju ulazak država Zapadnog Balkana u EU", rekla je slovenačka predsjednica Nataša Pirc Musar koja je u Brdu kod Kranja ugostila predsjednike Hrvatske, Italije, Austrije i Mađarske.
Ona je dodala da će "Slovenija tim zemljama i dalje nastaviti da pruža pomoć", prenijela je Hina.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je rekao da "nije sve u ispunjenju kriterijuma", već je "nažalost puno i previše toga u politici", zbog čega države poput Albanije, Sjeverne Makedonije i BiH "nisu otvorile nijedno poglavlje".
"Tu je i Srbija koja se mora odlučiti definitivno gdje politički, vrijednosno i strukturno pripada. Međutim, sve te države zajedno imaju nominalni BDP manji nego Hrvatska i Slovenija zajedno. Dakle, to je u ekonomskom smislu mali izazov i mala glavobolja za nekog ko bi htio da nađe rješenje. Ali očito ne želi i za to ne možemo kriviti ni Kinu ni Rusiju. To je naš problem. Neko to zaustavlja", kazao je Milanović.
Milanović je rekao da Unija mora pronaći "nekakav put razuma da se zadovolji s nečim što je dobro za sve".
"Da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države Zapadnog Balkana, a one koji tu nisu, to je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti jer EU nije SAD, nije Peking", dodao je.
Austrijski predsjednik Alekasander van der Belen je podsjetio na usvajanje "istorijskih odluka o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom i Moldavijom".
"Austrija podržava te odluke. Imamo svoj jasan strateški interes, a to je dalje proširenje EU. Prije svega mislim na države Zapadnog Balkana koje su naši susjedi. Isto tako je naš bezbjednosni interes da one uđu u Uniju. Mislim da smo na pravom putu", kazao je austrijski predsjednik.
Predsjednik Italije Serđo Matarela podsjetio je da je Slovenija postala članica EU zajedno s devet drugih zemalja 2004. godine.
"Ako želimo i dalje graditi mir, treba završiti evropski projekat. Danas je to važnije nego ikada. Posebno kada govorimo o državama Zapadnog Balkana, koje već 20 godina čekaju na ulazak. Naravno, ne zaboravljamo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju", rekao je Matarela, dodavši da je srećan što se slovačka predsjednica "zauzima za puno sprovođenje 'šengena'".
Pirc Musar je prethodno pozvala vlade svih Sloveniji susjednih zemalja da zajedno sa slovanečkom vladom "ukinu kontrole na granicama".
"Šengenski režim je veliko postignuće u EU i kod nas, u ovoj regiji, ta je otvorenost granica jedna od glavnih prednosti", istakla je.
Milanović je takođe rekao da je "za otvorene granice između Hrvatske i Slovenije i svih drugih učesnica i članica "šengena".
"Međutim, 'šengen' je jako delikatna struktura i potrebno je da samo malo dune vjetar i da se svi prehlade i to se upravo dogodilo. Slovenija je reagovala na način da je zatvorila granice. Iskreno, razumem, ne osuđujem, ali moramo se vratiti na fabričke postavke šengena, a to je da se slobodno putuje", naveo je Milanović.
Slovenija je u decembru za šest mjeseci produžila kontrolu na granicama s Hrvatskom i Mađarskom.
Mađarski predsjednik Tamaš Suljoko je takođe rekao da je njegova zemlja predana proširenju Unije i da želi da "omogući što više pregovora o pridruživanju, što prije to bude moguće", prenela je Hina.
Slovenačka ahencija STA podsjeća da je današnji sastanak na Brdu kod Kranja prvi sastanak predsjednika svih Sloveniji susjednih država od 24. juna 2011, kada ih je okupio tadašnji predsjednik Danilo Tirk povodom 20. godišnjice nezavisnosti Slovenije.
Slovenija je, nakon potvrde građana na referendumu, u Uniju ušla u "velikom proširenju" 1. maja 2004. zajedno sa još devet zemalja Mađarskom, Češkom, Slovačkom, Poljskom, Estonijom, Letonijom, Litvanijom, Maltom i Kiprom.
Bonus video:
