Bosna i Hercegovina ostaje bez najmanje 70 miliona eura bespovratnih sredstava koje je trebala da dobije početkom jeseni iz fonda predviđenog za Plan rasta za zapadni Balkan jer se političari u toj zemlji nisu uspjeli usuglasiti o programu reformi na kojem insistira Evropska komisija.
Kako je za lokalne medije potvrdila Delegacija EU u BiH, uskraćivanje planirane finansijske pomoći namijenjene razvojnim projektima sada je potpuno izvjesna, a razlog je to što ni do novog roka, koji je Komisija postavila do 16. jula, unutar BiH nije bilo dogovora o programu reformskih mjera koje bi tim novcem trebale da budu sprovedene.
"Neusvajanje reformskog programa u skladu s komentarima Komisije će imati posljedice. Za razliku od drugih partnera u regionu Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuslovnu ratu... koja je planirana za isplatu nakon ljeta u iznosu od sedam odsto (ukupno planiranih sredstava), te će propustiti značajnu priliku za ranu finansijsku podršku", stoji u izjavi Delegacije EU.
Isplati ovih sredstava u BiH su se nadali nakon što je postignut dogovor o ovogodišnjem proračunu, koji je Zastupnički dom parlamenta BiH nakon šestomjesečnih blokada uspio usvojiti u utorak, ali sada se pokazalo kako Evropska komisija ne odustaje od ranije jasno postavljenog uslova da Vijeće ministara BiH mora da usvoji i dostaviti na procjenu konkretni plan reformi, piše agencija Hina.
Taj program je previđao 113 mjera, a vlasti dva entiteta usuglasile su njih 110. Ipak vlasti Republike Srpske (RS) odbacile su svaku mogućnost pristanka i na preostale tri mjere koje su na kraju postale nepremostivom preprekom za pristup sredstvima EU u ukupnom iznosu od milijardu eura, koliko se računalo da bi BiH mogla da dobije iz ukupnog paketa vrijednog šest milijardi eura.
Jedan od bizarnih razloga je to što u RS ne žele da BiH ima jedinstveni telefonski broj za pozive u hitnim situacijama, kakva je praksa u svim državama EU, nego traže da svaki entitet ima svoj broj.
Uz to što ne žele da se u BiH uspostavi jedinstveni pozivni centar za hitne slučajeve, kako je potvrdio premijer RS Radovan Višković, zvaničnici RS odbijaju i da se ukine mogućnost ulaganja entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava, a ne žele dozvoliti ni popunu Ustavnog suda BiH novim sudijama i ultimativno traže njegovo preuređenje.
"Ako je to uslov nema potrebe za daljim razgovorima", izjavio je ranije Višković koji je predložio da im EU odobri 95 odsto planiranih sredstava ako već ne mogu postići dogovor o svim mjerama. Na takav njegov prijedlog iz Brisela je stiglo jasno odbijanje, a zbog uskraćivanja novca posljedice će osjetiti ne samo RS nego i Federacija BiH.
Bonus video:
