Njemačka politička javnost bila je pomalo zatečena kada je u srijedu prije podne portparol savezne vlade Štefen Hebeštrajt saopštio da se kancelar Olaf Šolc već krajem nedjelje sastaje u Beogradu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, piše danas Dojče vele i dodaje da političari u vezi s tim uglavnom upozoravaju da ne bi smjelo da bude popuštanja Vučiću, dok privrednici to vide kao šansu.
Najavljivanje putovanja kancelara van Njemačke veoma je neuobičajeno, navodi DW i dodaje da je stvarni razlog Šolcove nagle posjete Beogradu "Samitu o kritičnim sirovinama" na kojem će biti potpisan memorandum o razumijevanju s Evropskom unijom o strateškom partnerstvu u vezi s održivim sirovinama, lancima snabdjevanja baterijama i električnim automobilima.
Na pitanje o Šolcovom putovanju u Beograd s ciljem da se obezbijede važne sirovine, izvjestilac poslaničke grupe demohrišćana (CDU/CSU) za Srbiju Tilman Kuban rekao je da pozdravlja tu inicijativu.
"Srbija ovim projektom pokazuje da probleme u Evropi želi da rješava, a ne da ih stvara. Svako ko želi da proširi upotrebu obnovljivih izvora energije i više elektro-mobilnosti, ne smije da koči eksploataciju litijuma. Jer, mi Evropljani možemo da se afirmišemo u geopolitičkom takmičenju samo sopstvenim sirovinama", naglasio je Kuban za DW.
Član odbora njemačkog Parlamenta za evropska pitanja Liberalno-demokratske stranke (FDP) Tomas Haker manje je euforičan od svog demohrišćanskog kolege.
"Pažljivo ćemo pratiti planirani put kancelara Šolca u Srbiju. Predsjednik Vučić se u prošlosti više puta predstavljao kao partner gospodina Orbana i gospodina Putina, čime je ugrozio održivo približavanje Evropskoj uniji", rekao je Haker za DW.
On je ukazao na pogoršanje stanja demokratije u Srbiji i na "zamrznut proces" približavanja Srbije i Kosova.
"Kancelar mora jasno da se pozabavi tim pitanjima tokom svog putovanja. Važna ekonomska saradnja ne smije da zasjeni političku saradnju", zaključio je predstavnik FDP.
Najkritičniji prema Šolcovom putovanju u Beograd bio je dugogodišnji poslanik vladajuće Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD) i poznavalac prilika u Jugoistočnoj Evropi Josip Juratović.
"Vučić će vjerovatno ovaj sporazum u Srbiji, po starom maniru, da proda kao svoju veliku političku pobjedu nad Njemačkom. U stvarnosti je, međutim, sramota njegove politike u Srbiji da, kako bi izbjegao pritiske sa ulice, treba da spolja osigurava standarde", naveo je Juratović u saopštenju.
Juratović smatra da za ovakvu brzinu u preduzimanju inicijative treba zahvaliti činjenici da je Vučić već "uveo Kineze u igru".
"Jasno je da EU eksploataciju litijuma u Srbiji ne može da prepusti kineskim standardima. Kako bismo garantovali radna mjesta u Njemačkoj i EU, a ujedno i postigli klimatske ciljeve koje smo sebi postavili, moramo obezbijediti resurse i izvan EU, ali pod istim ekološkim i socijalnim uslovima", zaključio je Juratović.
Njemački mediji koji izvještavaju o Šolcovom putovanju u Beograd, pišu da njemački kancelar putuje "Putinovom i Orbanovom prijatelju" koji je u posljednje vrijeme, upravo zbog "otvorenog prijateljstva s deklarisanim protivnicima EU", bio "manje-više međunarodno izolovan".
"Ali, predstavnicima privrede je važno ono s čime će Šolc (najvjerovatnije) da se vrati kući: ugovorom o isporuci najvažnije sirovine za posrnulu automobilsku industriju", prenosi DW.
Matijas Vahter, direktor odjeljenja Njemačkog udruženja industrijalaca (BDI) za međunarodnu saradnju, smatra da bi potpisivanje ugovora EU i Srbije o sirovinama bilo veoma važan korak za diverzifikaciju njemačke i evropske industrije i navodi podatak (iza kojeg stoji kompanija Rio Tinto) da godišnje u dolini Jadra može da se eksploatiše 58.000 tona litijuma, što bi pokrilo 17 odsto evropskih potreba.
Vahter navodi zašto bi dogovor sa Srbijom bio velik plus za evropsku, prije svega automobilsku industriju.
"Njemačka industrija je do sada litijum, važan za baterije, nabavljala prvenstveno iz Južne Amerike i Australije. Centralni problem je zavisnost od Kine za dalju preradu litijuma. U tom kontekstu, vrlo je dobrodošlo to što će veliki dio dalje obrade da se odvija direktno u Srbiji, a time i u Evropi", naveo je on.
Jedan od čelnih ljudi veoma uticajnog udruženja BDI vjeruje da bi Srbija od ovog ekonomskog dila mogla i politički da profitira.
"To bi takođe bio važan korak u približavanju Srbije Evropskoj uniji. Saradnja na polju sirovina bila bi snažan signal", zaključuje Vahter.
Anja Kviring, direktorka Odjeljenja za jugoistočnu Evropu pri Odboru njemačke privrede za istočnu Evropu u razgovoru za DW izrazila je nadu da će kancelar ovu posjetu da iskoristi i za produbljivanje političkih odnosa i ubrzavanje procesa približavanja kandidata Evropskoj uniji, odnosno da će to biti svojevrsna priprema za samit Berlinskog procesa.
"Polazimo od toga da će i kancelar u svojim razgovorima u Beogradu pripremiti samit i prije svega istaći važnost regionalne saradnje za dalji ekonomski razvoj", rekla je Kviring.
Ona je dodala da je, pored bilateralnih odnosa, važna i međusobna saradnja zemalja u regionu, na čemu Berlinski proces radi već deset godina.
Kancelar Šolc je već jednom, prije par nedjelja, pokazao da je spreman da "preskoči svoju sjenku" i prihvati razgovore sa spornim političarima radi obezbjeđivanja litijuma za automobilsku industriju. Tada je u Berlinu primio Havijera Mileia, novog predsjednika Argentine koja, kao i Srbija, raspolaže velikim nalazištima tog rijetkog metala, navodi DW.
Bonus video:
