Svake godine u julu i avgustu širom Balkana bukte požari. Zato se pokreće pitanje formiranja regionalnog centra koji bi mogao da reaguje u najkraćem mogućem roku. Takav predlog bi prva mogla da inicira BiH.
Požar u Nacionalnom parku Sutjeska koji je buktao danima, progutao je na stotine hektara niskog rastinja, obuhvatio stogodišnju crnogoričnu šumu i ugrozio biodiverzitet kompletnog tog područja. Širenje požara zaustavljeno je naporima Helikopterskog servisa Republike Srpske, kasnije i sa dva helikoptera Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a na kraju i helikopterima iz Srbije specijalizovanim za gašenje požara.
Ipak, zbog komplikovanog sistema odlučivanja, entitetske i državne nadležnosti, zatim političke blokade, jer se u prvi mah nije dalo odobrenje za pomoć iz Srbije, obronci Zelengore bili su danima pod vatrom, jer se nije reagovalo ranije.
„Mi smo bili spremni u subotu da krenemo... Imali smo logističke kapacitete da već u subotu budemo ovdje. Međutim, diplomatsko odobrenje je stiglo danas (12. avgust) i sada smo tu da pomognemo“, rekao je kapetan helikopterskog tima iz Srbije Jovica Mihailović, odmah nakon dolaska na lokaciju Sutjeske.
Koordinacijom protiv požara
A odobrenje je trebalo da prođe Savjet ministara BiH, gdje je, tek nakon nekoliko dana, postignuta saglasnost za traženje međunarodne pomoći u gašenju požara. Pomoć je zatražena od Srbije, Hrvatske i Crne Gore, zbog nedovoljnog kapaciteta kojim raspolaže Helikopterski servis RS i Oružane snage BiH koje imaju flotu od šest helikoptera, a za gašenje požara su spremna dva.
Pored požara na Sutjesci, aktivni su požari u Kaknju i na još nekoliko lokacija, ali i u susednoj Crnoj Gori, te Makedoniji, gdje je Srbija takođe uputila pomoć za gašenje požara. U ovakvim uslovima otvorilo se pitanje formiranja regionalnog centra koji bi „pokrivao“ zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i Hrvatsku, a koji bi u svakom trenutku bio operativan u hitnim slučajevima i reagovao na regionalnoj osnovi. Da li bi takav potez bio dobar – u to ne sumnjaju u Hrvatskoj, koja je članica Evropske unije i već je dio mehanizma koordinacije.
„Već postoji mehanizam unutar EU i Grčka ga je sada aktivirala. Što se tiče zemalja van EU, svakako bi to trebalo napraviti. Treba ispregovarati, dogovoriti i napraviti jedan takav mehanizam – ili u okviru EU ili posebno. Itekako ima smisla, jer nesreće ne poznaju granice i treba biti solidaran“, kaže za DW načelnik štaba Civilne zaštite Istarske županije Dino Kozlevac, napominjući da, iako je riječ o političkim odlukama, tu ne smije biti razlika.
„Jer, tu bi se olakšale sve procedure koje bi bile definisane ranijim dogovorom, što bi ubrzalo upotrebu snaga tamo gdje je to hitno potrebno“, kaže Kozlevac.
Iz Crne Gore takođe poručuju da granice ne smiju da budu prepreka u ovakvim uslovima i da je saradnja vatrogasnih jedinica postojala i do sada kroz razne projekte. Stvaranje jedinstvenog sistema samo bi olakšalo ovaj posao i ubrzalo sve potrebne procedure u spasavanju života i imovine ljudi usljed svih vrsta nepogoda.
Politika kočničar
„Nama nikakva Evropska unija ne treba, mi smo dovoljni sami sebi i imamo dovoljno pameti i znanja da možemo da napravimo saradnju na nivou zemalja bivše Jugoslavije – samo da postoji dobra volja, politička prevashodno. Vatra ne poznaje granice“, kaže za DW komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novog Zlatko Ćirović, targetirajući politiku kao kočničara u tim procesima.
„Kada je struka u pitanju, tu nikakvih prepreka nema. Mi ćemo se dogovoriti efikasno i brzo, jedni dugima priskočiti u pomoć. Malo je problem političke prirode, jer naši političari još ne mogu da prihvate da se struka pita i onda dolazi do zastoja“, kaže Ćirović.
Ako je suditi po izjavi ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića, problema ne bi trebalo da bude. Naprotiv, ideja je, kaže, odlična, iako ne želi da ulazi u nadležnost Ministarstva bezbjednosti u čijoj je to pitanje u ingerenciji najvećom dijelom. Spreman je da razmotri i predloži zemljama u regionu jednu takvu inicijativu.
„Slažem se i dajem punu podršku i u ovim situacijama nikada ne bismo trebali imati političke razlike kao prepreke za spasavanje materijalnih dobara i ljudskih života. Trebalo bi da razmišljamo o jednom takvom regionalnom centru koji sigurno može da bude od pomoći“, kaže Konaković, navodeći kao primjer saradnje prethodne situacije u kojima je BiH pomagala i Sloveniji i Turskoj.
„Da ne bi bilo da uskačem bilo kome u resore i pokrećem inicijative, s obzirom na to da je Nešić (ministar bezbednosti BiH, Nenad, prim.aut.) glavni i odgovorni za našu participaciju u tom mehanizmu u okviru civilne zaštite, super je ideja. Ja ću je delegirati mojim kolegama i da je mi zajedno iz Savjeta ministara proslijedimo susjednim zemljama“, kaže Konaković za DW.
Od zahtjeva, do pomoći – 24 sata
I Nešića smo pitali da li bi podržao takvu inicijativu, ali nije odgovarao na naše pozive. S druge strane, za razgovor je bio raspoložen ministar odbrane Zukan Helez, koji za DW podsjeća da je Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici potvrdio sporazume sa Srbijom i Hrvatskom o međusobnoj saradnji do „kraja sezone požara“.
„Svakako da bi jedna takva inicijativa stvaranja regionalnog centra bio odličan potez, da se ta saradnja trajno uspostavi i definiše. Jer, priroda je jača od svih ovih društvenih procesa. Čak i zemlje koje imaju neriješenih pitanja sarađuju na ovom planu, tako da umrežavanje regiona u tom smislu nije nemoguće i trebalo bi to uraditi“, kaže Helez.
Najefikasnije gašenje požara je na samom početku, odnosno odmah nakon izbijanja i lociranja. Problem prekogranične pomoći sa svim zemljama Zapadnog Balkana je vrijeme koje je potrebno od pokretanja zahtjeva, do ulaska letjelice u domaći vazdušni prostor, koje je nerijetko i 24 časa. Upravo ta činjenica, slažu se naši sagovornici, trebalo bi da bude razlog za ozbiljno pristupanje formiranju regionalnog centra koji bi odmah mogao da reaguje bez birokratskih prepreka, a po ranije utvrđenim pravilima koje bi zemlje unijele u taj dogovor.
Bonus video:
