Sprovođenje izbora u Srbiji zahtijeva opipljivo poboljšanje i dalju reformu a ključno na tom planu je potpuno sprovođenje zaostalih i novih preporuka OEBS/ODIHR i Savjeta Evrope u transparentnom i inkluzivnom procesu i daleko prije novih izbora, ocijenila je Evropska komisija u nacrtu Izvještaja o Srbiji koji je dio novog Paketa proširenja EU.
U dijelu Izvještaja o klasteru 1 (osnove u procesu pristupanja EU), koji će biti objavljen kasnije danas, dalje se navodi da je novi sastav parlamenta više pluralistički od prethodnog, ali da su debate i dalje obilježene tenzijama između vladajuće koalicije i opozicije. Ističe se da treba revidirati skupštinski poslovnik, kao i da treba primijeniti kodeks ponašanja poslanika.
U vezi institucija koje se bave eurointegracijama Srbije, ocjenjuje se da rade efikasno. Međutim, zbog pauze kao posljedice raspisivanja vanrednih izbora, reformski proces je bio spor i predstavljao je izazov za funkcionisanje administracije odgovorne za proces pristupanja.
Dalje se navodi da Srbija nastavlja da proglašava članstvo u EU strateškim ciljem, ali da vlasti tek treba da obezbijede proaktivniju i objektivniju komunikaciju o EU i procesu pristupanja Srbije.
Navodi se da organizacije civilnog društva u Srbiji djeluju u teškom okruženju i ukazuje da su potrebni dalji napori da se obezbijedi istinska, sistematska i smislena saradnja Vlade i organizacija civilnog društva.
U oblasti reforme javne uprave, ocijenila je Komisija, Srbija je umjereno pripremljena i nije ostvaren napredak u odnosu na prethodni izvještaj. Preporuke iz prošlogodišnjeg izveštaja, poput one o smanjenju prevelikog broja vršilaca dužnosti i izdvajanju sredstava za zapošljavanje zasnovano na zaslugama, nisu sprovedene.
Kod poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava) Srbija je, ocenjuje se u izvještaju, dostigla određeni nivo pripremljenosti i ostvarila ograničen napredak dok se kod poglavlja 24 (sloboda, pravda i bezbijednost) nalazi između niskog i umjerenog nivoa pripremljenosti i napravila je određeni napredak.
U oblasti slobode izražavanja Srbija ima određeni nivo pripremljenosti, ali nije ostvarila napredak po preporukama iz prethodne godine koje ostaju na snazi.
Srbija treba da u narednih godinu dana implementira nove medijske zakone poštujući "njihovo slovo i duh", uključujući nezavisnost REM, izbor novih članova REM i izmjene zakona radi rješavanja preostalih pitanja oko usklađivanja sa evropskim standardima i pravnim tekovinama EU.
Takođe treba da ojača zaštitu i bezbjednost novinara i osigura da se visoko rangirani zvaničnici uzdržavaju od etiketiranja i verbalnih napada na novinare, kao i da slučajevi prijetnji ili fizičkog i verbalnog nasilja budu javno osuđeni i, ako treba, istraženi i gonjeni.
Srbija treba i da obezbijedi transparentno i pravično sufinansiranje medijskih sadržaja koji su u javnom interesu i punu transparentnost u vlasništvu nad medijima i oglašavanju.
Kod funkcionisanja pravosuđa, Srbija je između niskog i umjerenog nivoa pripremljenosti i ostvarila je ograničeni napredak, posebno u usvajanju podzakonskih akata uz zakone o sprovođenju ustavnih amandamana.
Navodi se i da su preporuke Evropske komisije iz prošle godine dijelom implementirane i ostaju na snazi. U narednoj godini Srbija treba posebno da se fokusira na usvajanje zakona o pravosudnoj akademiji, da obezbijedi da Visoki savjet sudstva, Visoki savjet tužilaštva, vlada i parlament efikasno i proaktivno brane nezavisnost pravosuđa i tužilačku autonomiju i da operacionalizuje jedinstvene i centralizovane sisteme upravljanja slučajevima.
Kod borbe protiv korupcije Srbija je između nekog i umjerenog nivoa pripremljenosti za članstvo u EU. Ostvaren je neki napredak po prošlogodišnjim preporukama, ali je korupcija rasprostranjena u mnogim oblastima i ostaje razlog za brigu.
Komisija ukazuje da je potrebna snažna politička volja za efikasnu borbu protiv korupcije, kao i snažan odgovor na korupciju na visokom nivou. Potrebne su i ciljane procene rizika i posebne mere za borbu protiv te pošasti u najosetljivijim sektorima.
Preporuke iz prethodne godine su dijelom implementirane, a Srbija u narednom periodu posebno treba da dalje poboljša evidenciju o istragama, gonjenju i sudskim presudama, sprovede sve preporuke GRECO, usvoji i sprovede antikorupcioni akcioni plan koji prati novu strategiju za borbu protiv korupcije.
U oblasti fundamentalnih prava, u Srbiji je pravni i institucionalni okvir za očuvanje osnovnih prava uglavnom na mjestu, ali većina prošlogodišnjih preporuka nije sprovedena.
Srbija treba u narednom periodu da ojača institucije za ljudska prava, usvoji i dodijeli odgovarajuća finansijska sredstva za akcione planove za borbu protiv nasilja nad ženama, deinstitucionalizaciju, antidiskriminaciju i da pokaže, kroz bolje prikupljanje podataka, realno unapređenje kod prava nacionalnih manjina.
U vezi poglavlja 24 navodi se da Srbija značajno doprinosi upravljanju migracijama ka EU, da ima konstruktivnu ulogu i efikasno sarađuje sa susjedima i članicama EU.
Preporuke u toj oblasti iz prethodnog izvještaja dijelom su sprovedene i u narednih godinu dana Srbija treba da izmijeni zakon o unutrašnjim poslovima kako bi osigurala potpunu autonomiju policije od resornog ministarstva, dalje se usklađuje sa politikom viza EU i sprovede program borbe protiv trgovine ljudima.
Komisija je ocijenila da je kod borbe protiv organizovanog kriminala Srbija ostvarila neki nivo pripremljenosti i ograničeni napredak u ispunjavanju prošlogodišnjih preporuka.
Većina prethodnih preporuka još nije implementirana i zato važe i dalje, posebno u vezi povećanja efikasnosti kod krivičnog gonjenja slučajeva teškog i organizovanog kriminala.
Porebno je i da se izmijeni Krivični zakonik kako bi se trgovina oružjem efektivno kriminalizovala, da se usvoji novi zakon o oružju i municiji i preduzmu posebne mjere da se obezbijedi jasno razdvajanje između mandata i propisa o presretanju komunikacija za krivičnu istragu.
Evropska komisija: Umjeren napredak Srbije u stvaranju funkcionalne tržišne privrede
Srbija ima dobar stepen pripreme i postigla je napredak u stvaranju funkcionalne tržišne privrede, ali i dalje postoje strukturni problemi kada je riječ o državnim subvencijama, javnim nabavkama i javnim preduzećima, ocijenila je Evropska komisija u godišnjem Izvještaju o napretku Srbije na putu u EU.
U izvještaju koji je dio Paketa proširenja, u dijelu koji se odnosi na ekonomske kriterijume, ocjenjuje se da je Srbija umjereno spremna ali da je postigla izvjestan napredak u hvatanju u koštac sa konkurencijom i sa tržišnim faktorima u EU.
Prema izvještaju, Srbija je u većini oblasti koje čine ekonomske kriterijume od prošlog godišnjeg izveštaja postigla samo ograničen napredak, a u oblasti zaštite konkurencije, finansijske kontrole, slobode poslovnog nastanjivanja i pružanja usluga i u oblasti prava privrednih društava nije postigla nikakav napredak. Komisija je jedino napredak u obasti statistike ocenila kao dobar.
U nacrtu izveštaja koji treba da bude objavljen kasnije danas, navodi se da je struktura privrede Srbije povoljna, sa rastom proizvodnje i uslužnog sektora koji profitiraju od direktnih stranih investicija i od tijesne integracije sa EU.
"Međutim, kvalitet i primjenjivost obrazovanja i obuke ne odgovara u potpunosti tržištu rada", navela je u izveštaju EK, dodajući da Srbija treba da ukloni taj raskorak na tržištu rada, između ostalog i tako što će unaprijediti stručno obrazovanje i kontinuirano usavršavanje.
Dodaje se i da postoji potreba boljeg upravljanja javnim ulaganjima, koja su visoka, a i da se mala i srednja preduzeća suočavaju sa nizom prepreka, uključujući i tržišnu neravnopravnost sa velikim kompanijama i stranim ulagačima.
U izvještaju se preporučuje i ubrzanje zelene tranzicije u Srbiji, kako bi se unaprijedila konkurentnost njenih kompanija u globalnim lancima stvaranja nove vrijednosti i nastavilo privlačenje stranih investitora.
Zelenu tranziciju, kako se ocjenjuje u izvještaju, najbolje će podstaći dekarbonizacija privrede, i to prvenstveno energetskog sektora, povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, i smanjenje energetske zavisnost od Rusije.
U proteklih godinu dana Srbija nije postigla nikakav napredak u oblasti zaštite konkurencije i u toj oblasti je i dalje samo umjereno pripremljena, piše u izveštaju, u kojem se Srbiji preporučuje usklađivanje sa pravilama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i stvaranje akcionog plana i identifikacija svih državnih subvencija koje su u suprotnosti sa tim sporazumom.
U oblasti javnih nabavki, Srbija je umjereno pripremljena i učinjen je ograničen napredak amandmanima na Zakon o javnim nabavkama koji bi trebalo da je približe pravnim stečevinama EU i putem vladinog portala o javnim nabavkama, piše u izveštaju.
Preporuke EK iz prošlogodišnjeg izvještaja su dijelom realizovane, pa tako i dalje važe preporuke u zakonodavnom usklađivanju sa direktivom EU iz 2014. godine, o uključivanju javnosti u postupke javne nabavke, usklađenosti javnih nabavki ugovorenih sa trećim zemljama sa pravom EU i jačanju kapaciteta svih tijela uključenih u javne nabavke, piše u izveštaju.
EK je ocijenila da je Srbija umjereno pripremljena u oblasti finansijske kontrole, ali da nijednu preporuku EU iz izvještaja 2023. godine nije sprovela i da u toj oblasti nije učinjen nikakav napredak.
Centralne preporuke su da se obezbijedi da unutrašnja finansijska kontrola u javnim preduzećima bude dosljedna u skladu sa zakonom, da se obezbijedi efikasna unutrašnja revizija i definišu pravila o odgovornosti menadžera koja će biti efikasno sprovođena.
Srbija je, kako se navodi, umjereno pripremljena i u oblastima slobodnog kretanja robe i radne snage, i u tim oblastima je u proteklih godinu dana postigla ograničen napredak.
I u tim oblastima i dalje važe preporuke od prošle godine koje se, između ostalog, odnose na implementaciju strateških dokumenata koji bi bili u skladu sa osnivačkim ugovorom EU, i intenziviranje saradnje sa članicama EU na koordinaciji sistema socijalnog osiguranja i napora na pridruživanju Evropskoj inspekciji rada (ELA).
Kao umjereno pripremljenu, Komisija je Srbiju ocenila i u oblasti slobodnog kretanja kapitala.
Kada je riječ o oblasti statistike, stepen pripremljenosti Srbije je ocijenjen sa umjeren do dobar, a napredak kao dobar. Kao pozitivan primjer istaknut je poljoprivredni popis iz oktobra 2023. godine, za koji EK navodi da je sproveden prema standardima EU. Ipak se očekuje i usvajanje novog zakona o statistici koji bi osnažio profesionalnu nezavisnost Zavoda za statistiku.
Srbija je, prema navodima izvještaja, dobro pripremljena i u oblasti inteklektualne svojine, ali je i u toj oblasti od prošlog izvještaja zabilježen samo ograničen napredak, i očekuje se bolje usklađivanje sa direktivama EU i bolja saradnja sa Agencijom za intelektualnu svojinu EU.
Bonus video:
