Legitimacija, koju je prije više od tri decenije izdala istočnonjemačka tajna obavještajna služba Štazi, ne bi bila interesantna da na njoj nije ime Vladimir Putin.
Legitimacija je izdata 1986, kada je Putin bio agent KGB srednjeg ranga u Drezdenu u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj, tada pod ruskom okupacijom.
Vijest o legitimaciji, koju je u arhivi našao istoričar Daglas Selvidž, juče je objavio list „Bild” kao dokaz da je ruski predsjednik radio i za omraženu Štazi, koja je rasformirana 1990.
Na karti, sa serijskim brojem B 217590, nalazi se i Putinov potpis pored crnobijele fotografije mladića u odijelu. Sa druge strane, kako su prenijeli mediji, nalaze se pečati koji pokazuju da je bila u upotrebi do posljednjeg kvartala 1989.
Konrad Felber, predstavnik drezdenskih vlasti odgovornih za arhivu Štazija, rekao je za „Bild” da je bilo uobičajeno da se agentima KGB stacioniranim u Istočnoj Njemačkoj daju propusnice koje su im omogućavale da uđu u kancelarije Štazija.
„To je važilo i za Vladimira Putina, koji je tada radio u kancelariji KGB u Drezdenu...nema dokaza da je radio za Štazi”.
Na pitanje o pisanju „Bilda”, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao novinarima da ne bi bilo ništa čudno da je Putin imao takvu kartu.
„Kao što je dobro poznato, u vrijeme Sovjetskog Saveza, KGB i Štazi su bile partnerske obavještajne agencije tako da se ne može isključiti razmjena takvih legitimacija”, rekao je Peskov.
Bonus video:
