Lideri Evropske unije, na samitu bez Britanije, saopštili su danas da su osmislili strategiju za ponovnu izgradnju povjerenja u taj blok nakon odluke Britanaca da ga napuste.
Međutim, uz obećanja o saradnji u cilju pronalaženja plana do 60. godišnjice osnivačkog ugovora Unije u martu, bilo je i sporenja oko toga kako izaći na kraj sa prilivom izbjeglica, prenio je Rojters.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, rekavši da je britansko glasanje gurnulo ostatak bloka u „kritičnu situaciju“, je saopštila da se 27 lidera na jednodnevnom samitu u Bratislavi dogovorilo da u toku narednih šest mjeseci sastave plan za osvježavanje Unije.
„Saglasili smo se da, zato što je Evropa u kritičnom stanju nakon referenduma u Britaniji, ali i zbog ostalih problema koje imamo, moramo zajedno sastaviti agendu i moramo imati plan rada“, kazala je kancelarka, misleći na samit u italijanskoj prijestonici povodom 60. godišnjice Rimskog ugovora.
Dodala je da je EU potrebno više solidarnosti i saradnje, vrijednosti na kojima su je osnovale šest država 1957.
To se tumači kao kritika na račun prije svega bivših komunističkih istočnih država koje odbijaju da prime tražioce azila, uprkos tome što je Merkel pustila milion ljudi da uđe prošle godine.
Italijanski premijer Mateo Renci nije želio večeras da prisustvuje zajedničkoj konferenciji za novinare sa Merkel i francuskim predsjednikom Fransoa Olandom poslije samita EU u Bratislavi jer, kako je rekao, ne dijeli njihove zaključke.
Renci je rekao da na samitu nije bilo pomaka kada je riječ o migrantskoj krizi te da "nije zadovoljan zaključcima o pitanjima ekonomskog rasta i imigracije zbog čega ne može da učestvuje na konferenciji za novinare uz Olanda i Merkelovu, prenosi ANSA.
"Samit nije bio gubljenje vremena, ali da bi se današnji dokument o migrantima opisao kao korak napred potrebna je mašta", naglasio je Renci.
Prema njegovim riječima, postignut je minimalan napredak, ali EU je još uvek daleko od rješavanja problema poslije Bregzita.
"Rješenja migrantske krize koja su utvrđena na samitu na Malti početkom godine "ostala su mrtvo slovo na papiru", rekao je Renci.
On je rekao da Italija čini svoj dio kada je riječ o migrantskoj krizi i da je "spremna da nastavi sama ako treba".
Politika štednje EU očigledno nije dala rezultate, rekao je Renci i istakao potrebu za novim pristupom u nastojanju da se poveća ekonomski rast Unije.
On je kritikovao i njemačku ekonomsku politiku rekavši da kao što neke zemlje moraju da poštuju pravila deficita, na isti način moraju da se poštuju i druga pravila, poput onih o suficitu.
"A ima nekih zemalja koja to ne poštuju, a glavna među njima je Njemačka", rekao je Renci.
Mađarski premijer Viktor Orban je rekao da samit nije uspio da promijeni politiku EU o imigraciji, koju je nazvao „autodestruktivnom i naivnom“. Rekao je da Njemačka mora čvrsto ograničiti broj migranata koje je voljna da primi ili će mase nastaviti da idu ka Evropi.
Ostali lideri su naglasili pozitivne momente sa samita.
Francuski predsjednik Fransoa Oland je rekao da je skup pokazao da EU može nastaviti nakon britanskog referenduma.
Češki premijer Bohuslav Sobotka je napisao na Tviteru: „Imamo predlog za mapu puta za konkretne korake u cilju jačanja povjerenja građana u funkcionisanje EU.“
Cilj samita, koji je nazvan „neformalni“ zato što bilo kakvi formalni mora uključiti Britaniju dok ne napusti blok - je da se dogovori „mapa puta“ za reformu EU, koja se može kompletirati tokom narednih pola godine. Konkretniji predlozi bi bili predsatvljeni na samitu u martu sljedeće godine.
Međutim, zbog podjela oko nekih od glavnih pitanja, očekivalo se da se lideri drža oblasti od zajedničkog interesa - tješnja vojna saradnja i dogovor o jačanju bezbjednosti duž spoljnih granica EU, kao i nove inicijative za podstivanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta.
Zvaničnici privatno priznaju da veće reforme možda nisu moguće prije izbora u Holandiji, Francuskoj i Njemačkoj sljedeće godine.
Čak i nakon toga, kako navodi Rojters, nije jasno da li Njemačka i Francuska mogu prevazići razlike oko ekonomske politike.
Merkel, godinama dominantni evropski lider, sada je pod sve većim političkim pritiskom kod kuće zbog velikodušnog prihvatanja izbjeglica prije godinu. Taj stav je otuđio mnoge njene partnere u EU.
Da njena moć slabi pokazuje i to što nije ubijedila Poljsku, Mađarsku, Češku Republiku i domaćina Slovačku da prihvate izbjegličke kvote.
Višegradska četvorka je saopštila da će predočiti svoje predloge na samitu, naglašavajući podjelu.
Junker: Ne može biti kompromisa u pregovorima sa Britanijom
Britanija ne može dobiti pristup jedinstvenom tržištu EU ako London ne prihvati i slobodno kretanje radnika, rekao je predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker nakon samita.
„Želimo veoma dobre, veoma bliske odnose sa Britanijom. Isto tako, nije moguće da ti pregovori ugroze naše interese,“ kazao je Junker na konferenciji za novinare.
„Što se tiče slobode kretanja radnika i osoba...držimo se tog stava i to nije igra između premijera koji odlaze i premijera koji ostaju, u pitanju je narod Evrope,“ dodao je Junker.
„Stoga ne vidim nikakvu mogućnost za kompromis oko tog pitanja,“ zaključio je.
Predsjedavajući samita Donald Tusk je kazao da pregovori o razvodu sa Britanijom mogu biti održani tek nakon formalnog obavještenja iz Londona i da bi ih trebalo voditi u interesu preostalih 27 članica bloka, a ne Britanije.
Očekuje se da pregovori godinama vise nad blokom, crpe resurse, pažnju i prijete daljim podjelama.
Galerija
Bonus video:
