Grčke vlasti saopštile su danas da će Turskoj vratiti vojni helikopter "što je brže moguće", ali i da će ispitati zahtjeve za azil osam vojnih lica uhapšenih odmah po sletanju.
Portparolka grčke vlade Olga Gerovasili rekla je da će se zahtjevi za azil posade vojnog helikoptera razmotriti u skladu s međunarodnim pravom, kao i da će vlasti u Atini uzeti u obzir da su oni učestvovali u pokušaju vojnog puča.
Generalštab Oružanih snaga Grčke priprema se da Turskoj vrati helikopter kojim su osmorica pučista jutros prebjegla u Grčku, ali Ženevska konvencija zabranjuje izručenje vojnika koji zatraže azil, pišu danas grčki mediji.
Predstavnica Vlade za štampu Olga Gerovasili rekla je da je osam turskih vojnika koji su helikopterom "blek hok" sletjeli kod pograničnog grčkog grada Aleksandrupolisa, zatražilo politički azil i da se smatraju dezerterima.
Grčka policija saopštila je ranije danas da je uhapsila posadu turskog vojnog helikoptera, među kojima su dva majora, četiri kapetana i dvojica vodnika prve klase.
Portparolka vlade Gerovasili je rekla da će se "slijediti procedura koju predviđaju međunarodni propisi, ali, pri razmatranju njihovog zahtjeva će se uzeti u obzir i njihovo učešće u pokušaju rušenja demokratskog uređenja i ustavnog poretka".
Sajt "Proto tema" navodi da Ženevska konvencija iz 1951. godine i propisi EU, međutim zahtjevaju davanje političkog azila onima koji ilegalno uđu u neku zemlju, ako bi njihovim izručenjem bila ugrožena njihova sigurnost.
Turske vlasti pominju ponovno uvođenje smrtne kazne, a predsjednik Tajip Redžep Erdogan je zaprijetio da će pučisti biti strogo kažnjeni, te je Grčka dužna da te turske vojnike, oficire, stavi pod posebnu zaštitu i ne samo da im da politički azil, već i putne isprave, da bi mogli da otputuju drugdje, ukoliko to žele.
Vlada Grčke, međutim, ne želi da zaoštri odnose s Turskom, iako su ministarstva spoljnih i unutrašnjih poslova saopštila da Grčka poštuje Ženevsku konvenciju, kao i propise EU.
U ovom slučaju se radi, podsjeća "Proto tema", o ponavljanju problema kakav je bio sa vođom borbene "Radničke partije Kurdistana" (PKK) Abdulahom Očalanom, prije 18 godina.
Pod pritiskom Turske, on je tada iz Sirije gdje mu je bila baza, pobjegao najprije u Rusiju, pa se u aranžmanu djela grčke Obavještajne službe sklonio u Grčkoj, zatim je prebačen u Afriku, u Ambasadu Grčke u Keniji, gdje je uz saradnju američke Obavještajne službe CIA predat Obaveštjnoj službi Turske MIT i osuđen na doživotni zatvor.
Ta afera je 1999. duboko potresla tadašnju Vladu Grčke jer su opozicija i javnost u velikoj mjeri osudile izručenje Očalana.
"Ovog puta, Ankara je mnogo nervoznija nego tada, dok je u Grčkoj na vlasti ljevica koja smrtnim grehom smatra kršenje međunarodnih propisa u slučaju osoba progonjenih zbog svog političkog stava", kao što su osmorica turskih oficira, zaključuje grčki sajt.
Bonus video:
