Odluka Britanije da napusti Evropsku uniju je uzdrmala svijet, a čini se da su zapanjeni i oni koji su glasali za breksit.
Američki portal Politiko je od vodećih stručnjaka za spoljnu politiku, istoriju i ekonomiju zatražio mišljenje šta ta odluka znači na duge staze. Postavljeno je pitanje kakve će posljedice odluka Britanaca imati pet mjeseci, a kakve za pet godina od održavanja referenduma. Neki su odgovorili da je breksit glasanje znak zalaska sunca za Evropu, dok drugi vjeruju da će ono vratiti kontinent na put visoke zaposlenosti i održivog rasta.
„Za pet godina neće biti Ujedinjenog Kraljevstva“
Ričard Has, predsjednik Savjeta za inostrane odnose (Council on Foreign Relations)
Tokom narednih pet mjeseci, UK će biti siromašniji i vjerovatno ćemo čuti pozive za referendume u nekoliko drugih članica EU. Biće izabran novi premijer, vjerovatno Boris Džonson. Tržišta drugdje će biti uveliko oporavljena, iako će usporavanje i slabljenje britanske funte pogoršati ekonomske nedaće Japana, Evrope i šire. Ako dođe do zaraze koja zahvati SAD, ona će ići na štetu političkih izgleda Hilari Klinton, a naruku izgleda Donalda Trampa. Za pet godina, Ujedinjeno Kraljevstvo neće postojati. Škotska će biti nezavisna i dio Evrope. Manje izvjesno, ali prilično moguće, čitava Sjeverna Irska ili njen dio će se pripojiti Irskoj. Još nekoliko članica će napustiti EU, koja će se tada sastojati od jezgra eurozone i spoljnjeg prstena država koje su prilagodile odnose sa Briselom. Pominjanje „specijalnog odnosa“ SAD - Britanija će biti sve rjeđe jer će Amerika tražiti partnere u drugim državama u drugim regionima.
„EU će biti čvrsto usidrena ojačanim francusko-njemačkim partnerstvom“
Mohamed A. El-Erian, glavni ekonomski savjetnik u Alijancu (Allianz)
Za pet mjeseci, britanska Konzervativna stranka će se ujediniti oko novog lidera, koji je zamijenio Dejvida Kamerona, i priprema državu za opšte izbore. Rasprava sa Evropom oko tipa „sporazuma o asocijaciji“ umjesto punopravnog članstva Britanije u EU će se nastaviti, ali prilično sporo jer se nekoliko evropskih država bori sa sopstvenim pokretima protiv establišmenta. Ekonomski rast je generalno usporen, finansijska tržišta su i dalje nestabilna i postaje jasno da su centralne banke mnogo manje efikasne u kontrolisanju situacije. Optimisti se nadaju da će to poslužiti kao poziv na buđenje zapadnim političarima da konačno preuzmu odgovornost za ekonomsko upravljanje. Pesimisti strahuju od haotičnog zapadanja u recesiju i finansijsku pometnju. Za pet godina, Britanija je ponovo stekla ekonomsku i finansijsku stabilnost i ide naprijed. U međuvremenu, šačica drugih država je napustila EU, koja je, sada lakša za upravljanje i harmonična, čvrsto usidrena ojačanim francusko-njemačkim partnerstvom. Kao takva, manja i posvećenija EU je u stanju da teži „sve tješnjoj uniji.“
Breksit bi mogao biti poziv na buđenje, ili „bi se mogla ponoviti 1933“
Daniele Pletka, potpredsjednica za studije spoljne i odbrambene politike na američkom Institutu Enterprajz
Svako ko kaže da zna šta će biti za pet mjeseci ili pet godina - laže. Postoje realni rizici da će se Ujedinjeno Kraljevstvo raspasti. Druge članice EU bi mogle krenuti putem breksita i izaći. Ili se ništa od toga neće desiti i EU će se opametiti, prestati da se miješa u svačije poslove i ponovo bude tek nešto više od zajedničkog tržišta, što je bila vizija mnogih njenih članica. U svijetu se dešava populistički momenat. Kao što je slučaj sa svim takvim momentima, postoje karakteristike gomile kod breksitista, trampista i drugih, ali se njihova osjećanja zasnivaju na stvarnim problemima. Ako se nacionalni lideri posvete rješavanju stvarnih problema koji rađaju populizam, porast siromaštva, talasi izbjeglica i ljutnja na vladu (ne obavezno ovim redom), breksit će biti poziv na buđenje. U suprotnom, mogla bi se ponoviti 1933. i uslijediti godine politike podjela, gnjeva, opasnih odluka, izolacionizma i još gore. Odluka je na onima koji žele lidersku krunu.
„Rusija će se radovati zbog cjepkanja zapadno od njenih granica“
Džon Meklaflin, saradnik Meril centra za strateške studije na Fakultetu Džon Hopkins za napredne međunarodne studije
Za pet mjeseci, Britanija i EU će i dalje pokušati da utvrde šta sve ovo znači. U Evropi, države poput Poljske, Češke Republike, Mađarske i možda Holandije, će pratiti kako će se Britanci snaći; ako se učini da se šteta može kontrolisati, u tim državama će se vjerovatno stvoriti pritisak da se krene sličnim putem. Ako nekoliko drugih država bude slijedilo primjer Britanije, za pet godina ili ranije, 60-godišnji eksperiment evropske integracije - smišljen da bi ublažio istorijske sukobe - naći će se u opasnosti. Njemačka, najveća i najuticajnija sila na kontinentu, biće spremna da dominira ekonomskim i političkim trendovima. A Rusija će se radovati cjepkanju koje se dešava zapadno od njenih granica i biti još spremnija da istražuje slabe tačke NATO-a ako to ne učini i ranije.
Za pet godina, EU će biti manje od globalne sile, a „specijalni odnos“ će biti jači
Ambasador Denis Ros je savjetnik pri Institutu Vašington. Bio je spoljnopolitički savjetnik predsjednika Džordža H. V. Buša i Bila Klintona
Sa jedne strane, nije teško predvidjeti posljedice breksit glasanja. U narednih nekoliko mjeseci, britanska ekonomija će pretrpjeti pad. Škotska će vjerovatno razmisliti o drugom referendumu za nezavisnost, a mogle bi joj se pridružiti Sjeverna Irska i Vels. Unutar EU, porašće pritiska da se smanje ovlašćenja Brisela nad propisima i donošenjem odluka. U Francuskoj, Danskoj i Holandiji će se pojačati pozivi da se krene putem Britanije. Međutim, trenutni strahovi da će haos na tržištu izazvan breksitom dovesti do šire ekonomske krize su možda prenaduvani. Tokom naredne dvije godine, Britanci će morati da pregovaraju o tome kakav će biti njihov odnos sa EU - što će vjerovatno ublažiti veće posljedice. I dok Vladimir Putin možda vidi breksit kao značajno slabljenje evropskog jedinstva - a time i jačanje uticaja Rusije - on i ostali ne bi trebalo da sastavljaju čitulju Evropi tako brzo. Današnje pukotine u EU bi zapravo mogle poslužiti za snaženje NATO-a. Ovo ne samo da bi mogao biti podsticaj za NATO kao način očuvanja evropske bezbjednosti, nego bi ga mogao ojačati i kao forum za ispoljavanje značaja Evrope na međunarodnom planu. Za pet godina, EU će vjerovatno i dalje postojati, ali bi mogla biti manje od globalne sile. Velika Britanija će se oporaviti od ekonomskih gubitaka i vjerovatno približiti SAD. „Specijalni odnos“ će vjerovatno ojačati i Britanci će gledati na SAD i NATO kao na instrumente za igranje uloge na svjetskoj pozornici.
Poruka breksita: Budi država. Još bolje, budi autokrata
Stiven Šestanović, professor međunarodne diplomatije na Školi međunarodnih i javnih poslova, i član Savjeta za inostrane odnose
Jedan razlog za to što je teško razlučiti pobjednike i gubitnike poslije breksita je što je naše prognoziranje previše ekonomsko. Kada se ključna sila u globalnoj ekonomiji suočava sa haosom kakav EU sada može doživjeti, mogu li drugi zaista imati koristi? Rusija je u recesiji već dvije godine, djelimično zato što njeno najveće tržište, Evropa, kupuje manje od njenog najvećeg izvoznog proizvoda, energije. Hoće li joj biti bolje, ako to tržište još više oslabi? Gotovo sigurno neće. Isto važi za Kinu. Svuda gubitnici. Međutim, to je preuzak objektiv. Poruka rezultata glasanja o breksitu, bez obzira na to hoće li i na kakav način Britanija napustiti EU, jednostavna je: budi država. Još bolje, budi autokrata. Oni koji iz ovog haosa izađu i budu izgledali bolje su oni koji su sposobni da donose čiste, koherentne političke odluke i drže se njih. Putin (iako su njegove čiste koherentne odluke često loše) je pobjednik breksita. Ovaj rezultat njega i njegove pristalice učvršćuje u njihovom najdubljem uvjerenju: da je hiperpluralističko, previše ograničeno pravilima, postsuvereno vođenje politike osuđeno na propast, podložno zarobljavanju od interesnih grupa i dolaženju u pat-poziciju, i zato je malo vjerovatno da će zadržati lojalnost naroda na dugi rok. Za Kinu, lekcija je ugrubo ista. Ako želite da kažete da su gubitnici breksita pluralistički politički poreci svijeta, možete to prilično dobro braniti.
„I EU I VB će se brzo razviti“
Din Bejker, kodirektor Centra za Ekonomska i politička istraživanja u Vašingtonu
Očekujem ograničen uticaj van Velike Britanije u narednih pet mjeseci. Početna histerija na berzama će vrlo brzo nestati van Velike Britanije, a vjerovatno će biti snažnog porasta nakon Trampovog poraza u novembru. Za pet godina očekujem da će se EU odreći stezanja kaiša i da će se ponovo vratiti na put visoke zaposlenosti i zdravog rasta. Glasanje o breksitu, zajedno sa rastom populističkih partija, širom kontinenta, i na ljevici i na desnici, konačno će uvjeriti EU elite van Britanije da moraju da uzmu drugačiji kurs, a ne stezanje kaiša kako bi spasili EU. Izvan politike, intelektualni argument za štednju postaće još slabiji pošto će ekonomija nastaviti da ne slijedi put koji su projektovali zagovornici štednje. Kao rezultat, kada se vođstvo EU odrekne svoje privrženosti uravnoteženom budžetu i smanjivanju stope duga u odnosu na BDP, i EU i Velika Britanija će se rapidno razvijati.
„Još bi mogle evropske države napasti jedna drugu“
Lorens Kotlikof, ekonomista na Bostonskom univerzitetu
Breksit predstavlja veliku, potencijalno dugotrajnu tragediju za Veliku Britaniju, EU i ostatak svijeta. Za pet godina, EU bi mogla činiti Njemačka, Francuska, Holandija, Danska, Poljska, Švedska, Finska i još nekoliko drugih. Euro, ako ne ode u istoriju, vjerovatno neće biti mnogo u upotrebi u Grčkoj, Italiji, Španiji i mnogim drugim zemljama eurozone. Najveća briga nijesu samo masivni direktni i indirektni troškovi, koja tržišta procjenjuju na 12 odsto britanskih akcija, 7 odsto njemačkih, 8 odsto francuskih i 3 odsto američkih. Najveća briga je geopolitička. EU, ne računajući njene nedostatke, pomogla je da se decenijama očuva mir u Evropi. Ne daj bože da nacionalizam kakav je viđen u taboru onih za napuštanje EU uhvati korijena u drugim članicama EU. Mogli bi još i vidjeti da evropske zemlje rade ono što su radile vjekovima - fizički napadnu jedni druge. A to ne govori ništa o načinu na koji će Rusija odgovoriti na slabljenje Zapada.
Bonus video:
