Dva mjeseca uoči samita NATO-a u Varšavi mnoge članice Sjevernoatlantske alijanse strahuju da će Rusija povećati vojno prisustvo u Crnom moru, piše "Fajnenšel tajms".
„Govorio sam mu (generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu): ’Gotovo da vas nema u Crnom moru. Ono je praktično postalo rusko jezero. Ako ne budemo nešto učinili sada, istorija nam neće oprostiti‘“, prenosi list riječi turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, koji je u Istanbulu govorio pred načelnicima generalštaba balkanskih zemalja, navodi Sputnjik.
Prema mišljenju Vojnog komiteta NATO, Rusija stvara oblasti vojne moći izvan svojih granica, a na taj način Moskva može da oduzme Alijansi mogućnost manevrisanja na svojim granicama.
Alijansa smatra da je kamen-temeljac ove strategije pozicioniranje brodova u Crnom moru i razmještanje krstarećih raketa "Kalibar" na plovilima, navodi list.
"Crno more je veoma osjetljivo. Rusija se vraća u igru koju je vodila i u vrijeme Hladnog rata i prije njega. Suština igre jeste da se prema Crnom moru odnosi kao prema nečemu poput ruskog jezera", smatra direktor Međunarodnog analitičkog centra "RUSI" Džonatan Ejal, prenosi Sputnjik.
Ranije je o neophodnosti učvršćivanja pozicije NATO u Crnom moru govorio predsjednik Ukrajine Petro Porošenko.
Kijev je odobrio ideju Rumunije o stvaranju posebne crnomorske flotile u okviru Alijanse.
Sada je boravak borbenih brodova necrnomorskih zemalja u Crnom moru vremenski ograničeno, u skladu s Konvencijom Montre iz 1936. godine.
Za crnomorske države od tog vremena važe Turska, Rumunija, Bugarska, Sovjetski Savez (poslije 1991. godine Rusija, Ukrajina i Gruzija).
Vojni brodovi zemalja NATO redovno ulaze u akvatoriju radi vojnih vježbi, navodi Sputnjik.
Bonus video:
