Može li Putinova liga izazvati NHL?

Moskva bi mogla pretvoriti KHL u instrument meke moći koji stvara više dobre volje prema Rusiji nego što su to ikad mogli propagandni kanali poput RT-a
321 pregleda 1 komentar(a)
Vladimir Putin, Foto: Reuters
Vladimir Putin, Foto: Reuters
Ažurirano: 03.04.2016. 06:48h

Amerikanac Tim Sestito, profesionalni hokejaš, ima samo riječi hvale za Rigu, koja je njegov novi dom. Čak je i porodicu doveo u Letoniju.

Iako njegov tim, Dinamo Riga, nije uspio da se domogne plej ofa ove sezone, Sestito je dobio debelu nadokandu za usluge - zahvaljujući Kremlju.

Kada je Rusija pripojila Krim 2014. i Zapad joj uveo sankcije, djelovalo je da će Kontinentalna hokejaška liga (KHL), nova, brzorastuća liga za elitne igrače iz cijelog svijeta, postati jedna od prvih žrtava takozvanog novog Hladnog rata. KHL je, na kraju krajeva, izgrađena na rubljama oligarha i vezama Kremlja kao i želji međunarodnih sportista da igraju u Rusiji - za dobru platu, naravno. Kako su sada mnogi od tih biznismena na listi sankcija SAD i EU, bilo je za očekivati da će oslabiti hokejaška liga koju finansijski pomažu.

Više od godinu kasnije, međutim, čini se da KHL ne samo da je preživjela, nego je napredovala, makar tako spolja izgleda. Planira dalje širenje, i na istoku, u Kinu, i na zapad, na baltičke države, gdje mnoge ruske stvari nisu dobrodošle u posljednje vrijeme. Liga pregovara sa timom u Estoniji, koja je jedan od najglasnijih kritičara ruske agresije.

KHL, međutim, nije uspjela da sasvim prevaziđe geopolitiku. Isto kao što su veze sa Kremljom pomogle usponu KHL-a, sada počinju da koče njen rast. Timovi i igrači te lige su i dalje dobrodošli kod nekih ljubitelja hokeja na Zapadu, ali ih ostali odbacuju kao propagandni instrument. Udaljavanje hokejaške lige od Evrope počinje da odražava sve više diplomatsko udaljavanje države.

„Imaju najbolji hokej u Evropi,“ rekao je zvaničnik evropskog hokeja, koji je radio za tu ligu i želi jačanje veza između zapadne Evrope i KHL-a. „Zajedno bismo mogli da se suprotstavimo NHL-u.“

Ukratko, obnovljeni ruski Hladni rat počinje da nanosi značajnu kolateralnu štetu ruskom hokeju, a u krajnjem, njegovom glavnom fanu, predsjedniku Vladimiru Putinu.

KHL je osnovana prije osam godina, kada su se udružila 24 tima iz Rusije i susjednih država, zamijenivši rusku Superligu. Iako je Superliga igrala dobar hokej, zarade nisu bile unosne, zbog čega su igrači bili ranjivi na otimanje.

Prema portalu Sports.ru, Putin je prije nekoliko godina rekao da je NHL „usisao“ sve dobre evropske igrače.

Neki tvrde da je KHL bila zamisao Putina, kojem je nedostajalo energično, iako napeto, hokejaško rivalstvo između Istoka i Zapada iz sovjetskog doba, kada je hokej na olimpijadama i svjetskim prvenstvima postao borba između supersila, a publici širom svijeta pružao fenomenalnu zabavu.

Odlazeći predsjednik KHL-a Aleksandar Medvedev je na sastanku sa ruskim predsjednikom 2014. rekao da je liga „prvenstveno Putinova kreacija“ ukazujući na to da njegova nije bila samo ideja nego da je obezbijedio i finansijsku podršku. Putin se zalaže za širenje lige izvan Rusije, rekavši za agenciju Interfaks 2009. da bi trebalo da postane panevropska liga.

Ruska Superliga je imala privatnih finansija, ali je KHL finansijska mašina.

Iako finansiranje timova pojedinačno nije transparentno, ligu kao cjelinu sponzorišu neke od najvećih kompanija u Rusiji, uključujući energetskog džina Gasprom. Među ostalim sponzorima je kompanija za istraživanje nafte i gasa Eriel i snabdjevač gasa OJSC Severneftegazprom - u vlasništvu Gasproma, kao i njemački Vinteršel i E.ON.

Kako prijavljena prosječna zarada iznosi 300.000 do 500.000 dolara, a bonusi čak 75 odsto plate za dobar učinak, liga redovno angažuje vrhunske strane igrače iz vodećih hokejaških nacija, uključujući Kanadu, Švedsku, Finsku, Češku Republiku i SAD. To je ponovo namamilo neke od najvećih ruskih zvijezda, uključujući lijevo krilo Ilju Kovalčuka, 2013. iz NHL-a. U nekim slučajevima, cijeli timovi su prešli iz svoje lige u KHL, uključujući Slovan Bratislava 2012. i Medveščak Zagreb godinu kasnije.

Sankcije i nepovjerenje prema Moskvi podrivaju Putinov omiljeni projekat

Liga je pretrpjela udarac od pada rublje, zbog čega plate stranih igrača vrijede mnogo manje u inostranstvu, a češki tim Lev Prag ju je napustio 2014. zbog finansijskih teškoća i trenutno ne igra ni u jednoj ligi. Širenje na Italiju 2012. je takođe propalo. Međutim, liga je ove godine potpisala ugovor o lansiranju prvog kineskog tima KHL - tim iz Pekinga će igrati prvu utakmicu u septembru. A liga je ostvarila ogroman uspjeh na ljeto 2013, kada je preuzela helsinški Jokerit iz elitne finske hokejaške lige. Iako nije bio najbolji finski tim, Jokerit potiče iz države koja je zaluđena hokejom i važi za instituciju u finskoj prijestonici.

KHL i dalje aktivno regrutuje nove timove iz zapadne Evrope. Predsjednik lige Dmitrij Černišenko je rekao ove godine da su se timovi iz Estonije i Britanije prijavili da se pridruže i da će odluka biti donesena u aprilu.

Sumnje onih čiji timovi su potpuno preuzeti ili su im oteti igrači do sada su bile nejasne: da je KHL „instrument propagande“ kao što kaže Tomas Heikila, finski hokejaški novinar, ili insinuacije da će vlasništvo Rusije nad važnim sportskim institucijama na kraju dovesti do većeg političkog uticaja.

„Finci vole hokej na ledu i mnogi od nas bi željeli da promovišu saradnju sa Rusijom, ali ne na štetu jedinstva EU ili naše nacionalne bezbjednosti,“ kaže Alpo Rusi, koji je bio spoljnopolitički savjetnik bivšeg predsjednika Martija Ahtisarija. „Nakon aneksije Krima, nažalost, ništa više nije lako.“

Jokerit je oslabio nacionalnu finsku ligu prelaskom u KHL, rekao je Rusi. Širom Baltika postoji zabrinutost da će timovi koje Rusija podržava biti iskorišćeni da promovisanje političkih interesa Moskve.

„Budžet tima Dinamo Riga za ovu sezonu je 10 miliona eura, ali je u Letoniji nemoguće dobiti toliki novac samo od sponzora, potreban je donator,“ kaže Sandijs Semjonovs, letonski reditelj koji je nedavno snimio dokumentarac o Dinamu iz Rige. „A u ovom praktičnom svijetu, niko ne daje ništa za džabe.“

Uprkos političkom prizvuku, KHL igra dobar - često odličan hokej. „To je potpuno druga vrsta hokeja,“ rekao je Sestito iz Dinama. Nije samo da bace i jure pak kao mi u Sjevernoj Americi. Mnogo je više prostora i vremena za rad.“

Za razliku od NHL-a, KHL igra na većim klizalištima, međunarodnih dimenzija. A broj gledalaca je često respektabilan.

„Vidimo novu generaciju ruskih trenera i ruskih igrača koji ostaju u ligi umjesto da odlaze u NHL, AHL (Američka hokejaška liga), ili kadanske omladinske lige sa 18 godina,“ kaže Pavel Taranin, navijač iz Moskve. „Neki se čak i vraćaju. NHL je i dalje san za mnoge, jer je najjača liga u svijetu, ali će malo ko ostati u AHL-u.“

To je dobra vijest za imidž Rusije. Iako širenje lige nalazi na otpor, Moskva bi mogla pretvoriti KHL u instrument meke moći koji stvara više dobre volje prema Rusiji nego što su to ikad mogli propagandni kanali poput RT-a“, kaže

Čarli Salonijus Pasternak, spoljnopolitički analitičar u Finskom institutu za međunarodne poslove.

„Namjera Kremlja, osim da narodu obezbijedi hljeba i igara, je da oteža prikazivanje Rusije na jednostran način“.

Zaista, nema sumnje da Aleksandar Radulov (29) krilni igrač, nekada za Nešvil Predators, a sada zvijezda moskovoskog CSKA, igra izvanredan hokej - koji oduševljava čak i mnoge Putinove oponente. NHL se zdušno nadao da će vratiti Radulova kada mu istekne ugovor sa CSKA ove godine. Potom je krajem januara stigla vijest da je Radulov odlučio da ostane u Moskvi.

Švedski ljubitelji hokeja ne žele švedski tim u KHL-u

Agresivni napori KHL-a da se proširi nisu svuda dobrodošli. Liga se takođe trudi da vrbuje neki švedski tim, a prošle godine se jedan neidentifikovani tim iz Švedske hokejaške federacije prijavio da napusti prvu švedsku ligu i pridruži KHL-u.

Zbog takve mogućnosti, međutim, švedski ljubitelji hokeja su digli pobunu.

„Švedskim hokejaškim fanovima se ne sviđa ideja o nekom švedskom timu u KHL-u“

„Švedskim hokejaškim fanovima se ne sviđa ideja o nekom švedskom timu u KHL-u,“ kaže Ufe Bodin, urednik portala Hockeysverige.se. „Puno je skepticizma prema Rusiji danas u Švedskoj.“

Nakon grozničavih spekulacija o tome da li će tim dobiti dozvolu, švedska hokejaška federacija je 31. januara zauzela iznenađujuće čvrst stav, zabranivši ne samo tom nego svim švedskim hokejaškim timovima da prelaze u KHL. KHL je odmah uzvratio, zabranivši svojim švedskim igračima da nastupaju za švedski nacionalni tim.

Reakcija Rusije na razumljivu želju švedske hokejaške lige da zadrži svoje timove možda je djelovala grubo, imajući u vidu to da su nacionalni i klupski timovi dvije odvojene stvari. Međutim, politika je vjerovatno igrala ulogu s obzirom na to da su Švedska i Rusija regionalni rivali. Njihovi odnosi su u posljednje vrijeme znatno pogoršani. Ruski vojni avioni su ušli u švedski vazdušni prostor i ove godine jurili švedski vojni avion iznad Baltičkog mora.

Švedska i Finska su dvije od šačice zapadnoevropskih država izvan NATO. Nakon aneksije Krima, debata u tim državama o opasnostima koje vrebaju od ogromnog susjeda dodatno je dobila na hitnosti.

Veze između hokejaške lige i Kremlja sežu duboko

Iako je većini ljubitelja hokeja u Finskoj bilo žao što su izgubili tim koji je podsticao neka od najvećih rivalstava u ligi, pojavila se rasprostranjena sumnja povodom veza KHL-a sa Kremljom. Atmosferu je pogoršalo i to što su se ubrzo nakon transfera, novi vlasnici Jokerita, Genadij Timčenko i Arkadij i Boris Rotenberg, našli na američkoj listi sankcija zbog aktivnosti u ime ruske vlade.

Braća Rotenberg su ubrzo prodala akcije u Jokeritu Borisovom sinu, Romanu Rotenbergu, koji je kasnije dodat na listu sankcija. Neki finski mediji su predvidjeli da bi Jokeritu moglo biti zabranjeno da igra u Finskoj zbog ruskog vlasništva.

Veze lige sa Kremljom sežu duboko. Timčenko je Putinov čovjek od povjerenja i predsjedavajući izvršnog odbora KHL-a. Braća Rotenberg, nekadašnji Putinovi sparing partneri u džudou, su takođe u odboru.

Juris Savickis, izvršni direktor letonske energetske kompanije, koji je predsjednik kluba Dinamo Riga, je bivši oficir KGB-a, za kojeg se vjeruje da je sa Putinom služio u njemačkom odjelu te obavještajne agencije. U bordu KHL-a su i Vjačeslav Fetisov, legendarni sovjetski hokejaš i zvijezda NHL-a, koji je sada ruski senator te izvršni direktori najvećih ruskih kompanija, uključujući operatera naftovoda Transnjeft i visoki funkcioner ministarstva za sport.

Izvor: "Forin polisi"

Bonus video: