Sve veća neizvjesnost oko Bregzita ima teške posljedice po britansku privredu, koja je prošle godine imala najlošiji rast od izbijanja finansijske krize, pokazuju danas objavljeni podaci.
Kancelarija za nacionalnu statistiku saopštila je da je britanska privreda imala kvartalni rast od 0,2 odsto u posljednjem tromjesečju, poslije 0,6 odsto u prethodna tri mjeseca.
Ukupni bruto domaći proizvod je zapravo pao u decembru za 0,4 odsto u odnosu na novembar, mada mjesečni podaci mogu biti nestabilni.
U cijeloj 2018. britanska privreda je imala rast od 1,4 odsto, što je najmanje od 2009. kada se smanjila za 4,2 odsto poslije izbijanja svjetske finansijske krize koja je ugrozila čitav bankarski sistem u svijetu.
Statističari nisu direktno okrivili Bregzit za usporavanje, ali postoji dovoljno pokazatelja koji ukazuju da neizvjesnosti oko izlaska iz Evropske unije utiču na privrednu aktivnost, posebno na investicije.
U četvrtom tromjesečju investicije su pale za 1,4 odsto, što je četvrto uzastopno kvartalno smanjenje - prvi put se tako nešto desilo od finansijske krize.
Sa manje od 50 dana do 29. marta kada bi Velika Britanija trebalo da izađe iz EU, kompanije nemaju pojma kakvi će biti novi trgovinski odnosi s EU pa su na oprezu.
Ben Bretel, ekonomista u kompaniji Hargrivs landsdaun (Hargreaves Lansdown), rekao je da su investicije "element koji najviše osjetljiv na Bregzit".
Šef odjeljenja za BDP statističke službe Rob Kent-Smit rekao je da je usporavanje u posljednja tri mjeseca prošle godine bilo posebno "naglo" u proizvodnji automobila i čeličnoj industriji, što je nadoknađeno nastavkom rasta u uslužnom sektoru, koji čine oko 80 odsto britanske privrede.
Bregzit nije jedini krivac za usporavanje. Trgovinske tenzije između SAD i Kine i nestabilnost na finansijskim tržištima su negativno uticale na globalni rast, a mnogi od glavnih britanskih trgovinskih partnera u Evropi, poput Njemačke i Italije, takođe su imali usporenje.
Velika Britanija, međutim, generalno je prošla lošije od većine razvijenih privreda i glavni razlog je Bregzit.
"Nema puno sumnje da je neizvjesnost oko Bregzita odgovorna za razočaravajuće brojke, mada je zabrinutost oko globalne trgovine takođe imala ulogu", rekao je Bretel.
Mada se britanska privreda uglavnom držala bolje nego što se očekivalo odmah poslije referenduma u junu 2016. o EU, kompanije su sve nervoznije kako se približava datum Bregzita.
A nema znakova da će neizvjesnost, koju je Banka Engleske opisala kao "magla Bregzita", otići uskoro, tako da se ne očekuje poboljšanje privrede u prvom tromjesečju ove godine.
Premijerka Tereza Mej muči se da spasi dogovor o Bregzitu koji je postigla s EU prošle godine pošto su ga britanski poslanici odbacili ubjedljivom većinom.
Ona pokušava da dobije ustupke od EU, posebno oko sporne odredbe koja treba da osigura da nema tvrde granice između Irske i Sjeverne Irske.
Nije jasno da li će Mej dobiti ustupke i strahovi su povećani proteklih nedjelja da bi Velika Britanija mogla da izađe iz EU bez dogovora, što je najgori scenario u kojem bi, prema procjenama Banke Engleske, britanska privreda mogla da se smanji za osam odsto u narednim mjesecima, dok bi vrijednost nekretnina pala za trećinu.
Analitičari se, međutim, uzdržavaju od zaključka da će BDP biti smanjen u prvom tromjesečju 2019, makar zato što je potrošnja Britanaca u maloprodaji stabilna.
"Današnji podaci su jasan znak da neizvjesnost oko Bregzita obeshrabruje privredu, ali ne žurimo da zaključimo da je BDP na putu pada u prvom kvartalu", rekao je Semjuel Tombs, glavni ekonomista u kompaniji Panteon makroekonomiks (Pantheon Macroeconomics).
On je ocijenio da bi solidan rast potrošnje usljed niske inflacije i jakog rasta prihoda trebalo da održi BDP na putanji rasta.
Bonus video:
