Desetogodišnjicu svoje vladavine njemačka kancelarka Angela Merkel danas dočekuje u sjenci sve većeg pritiska zbog izbjegličke krize, suočena sa najvećim izazovom u dosadašnjoj karijeri.
Odrasla u istočnoj Njemačkoj kao pastorova kći, Merkelova (61) ušla je u politiku tek sa 36 godina, sa 51 je postala prva žena na čelu Njemačke, a danas je, po Forbsovoj listi, najmoćnija žena svijeta.
Tokom decenije na kancelarskoj poziciji Merkelova je značajno doprinijela njemačkom ekonomskom oporavku, buđenju samopouzdanja i snažnom repozicioniranju Njemačke na svjetskoj sceni.
Pokazala je liderstvo tokom finansijske krize EU, u rješavanju ukrajinskog konflikta, ali i najveće izbjegličke krizi koja je podijelila Evropu.
Ipak, upravo priliv izbjeglica - trenutno pitanje svih pitanja za Evropu sa kojim se kancelarka u početku dobro nosila, sada joj postaje sve teži teret i najveći izazov, ocjenjuju njemački mediji.
Od početka njenog trećeg mandata 2013. godine, Njemačka je počela da igra aktivniju diplomatsku ulogu, ali je ostala dosljedna protivljenju jačanja svoje vojne uloge u inostrantvu.
Kada je Merkelova došla na vlast, 2005. godine stopa nezaposlenosti u Njemačkoj bila je 11 odsto, a danas na desetogodišnjicu njene vladavine svega šest odsto Njemaca nema posao.
Osim odluke o postepenom povećanju starosne dobi za odlazak u penziju sa 65 na 67, Merkelova nije nametnula Njemcima bolne reforme i uspjela je zadrži najznačajniju evropsku ekonomiju na dobrom kolosjeku.
Veliki poreski prihodi zahvaljujući zdravoj ekonomiji, omogućili su njemačkoj vladi prošle godine da donese izbalansirani budžet i to prvi put od 1969. godine bez deficita - što je jedno od dostignuća na koje je Merkelova najviše ponosna.
Najmnogoljudnija zemlja EU doživjela je mnoge promjene tokom posljednje decenije, ali je Merkelova zadržala povjerenje građana prije svega privrednom i političkom stabilnošću zbog čega je dobila nadimak "Muti".
Sve do nedavno, kada je usljed zabrinutosti zbog izbjegličke krize podrška kancelarki i njenoj koaliciji CDU/CSU počela da opada.
Analitičari se, međutim, slažu da uprkos kritikama zbog politike "otvorenih vrata" prema izbjeglicama, kancelarka nema dostojnog rivala ni alternativu na unutrašnjoj sceni.
Takođe se slažu da i će od načina na koji bude rješavala ovo pitanje, umnogome zavisiti njena politička budućnost.
Upitana prije nedjelju dana o planovima za budućnost, ona je odbila da kaže da li je zainteresovana za četvrti četvorogodišnji mandat 2017. godine, mada se pretpostavlja da hoće.
Izvjesno je da u redovima svojih demohrišćana nema ozbiljnijeg rivala, a ni među socijaldemokratama koje se godinama bore da dobiju podršku veću od 25 odsto.
Politikolog Herfrid Minkler sa Humboltovog univerziteta u Berlinu kaže da niko, prije 10 godina, ne bi predvidio da će Merkelova ostati na vlasti tako dugo, ali da ona u ovom momentu nema ozbiljnog izazivača.
Može se reći da je svoju desetogodišnju vladavinu definisala moralnom čistotom, proračunatom praktičnošću i realpolitikom, a mediji se slažu da je i poslije toliko vremena na svjetskoj političkoj sceni kancelarka i dalje "prava enigma".
Što se tiče planova za proslavu današnjeg jubileja, njen portparol Štefan Zajber je rekao da ne zna za "neke naročite planove tim povodom i da se kancelarka danas neće pojavljivati u javnosti".
Bonus video:
